Politika

Venecijanska komisija preporučuje isključenje ministra i predstavnika ministarstva iz UO Pravosudne akademije

Foto:Ilustracija/Pixabay

Foto:Ilustracija/Pixabay

Venecijanska komisija dala je mišljenje i na predlog zakona o Pravosudnoj akademiji u kojem ističe da prihvata da Pravosudna akademija bude jedini ulaz u pravosuđe, ali da njena autonomija mora biti zaštićenija. Komisija još preporučuje da ministar ili drugi članovi ministarstva budu u potpunosti isključeni iz Upravnog odbora akademije.

"Venecijanska komisija smatra da je odluka vlasti da usvoje model po kojem Pravosudna akademija postaje jedina ulazna tačka u sudijsku i tužilačku profesiju validan izbor javne politike, koji je u skladu sa ranijom preporukom Komisije. U svetlu ovog razvoja, Komisija želi da naglasi da nezavisnost i autonomija Pravosudne akademije postaju još važnije: od suštinskog je značaja da Pravosudna akademija dobije snažne garancije za zaštitu svoje nezavisnosti od izvršne vlasti i svoje autonomije u odnosima sa Visokim savetom sudstva i Visokim savetom tužilaštva, čime bi se obezbedilo da procesi izbora, obuke i ocenjivanja budu objektivni, transparentni i zasnovani na zaslugama", navodi se u mišljenju.

Objašnjava i koja preporuka nije razmotrena.

"Komisija konstatuje da prva ključna preporuka - da se razrade i pojasne „procedure povezane sa vršenjem posebnih nadležnosti koje su poverene Visokom savetu sudstva i Visokom savetu tužilaštva, i to: (i) praćenje rada Akademije i njen stručni nadzor, (ii) razmatranje izveštaja o prijemnom ispitu i rangiranja, (iii) korišćenje diskrecionog prava prilikom razmatranja kandidata nakon uspešnog završetka programa ‘prethodne obuke’ na Akademiji 29 - nije razmotrena", istaklo je ovo telo.

Posebno se stavlja naglasak na ulogu ministra pravde u upravljanju Pravosudnom akademijom.

"Kada je reč o drugoj ključnoj preporuci - 'da se razmotri uklanjanje učešća ministra pravde po službenoj dužnosti iz Upravnog odbora Pravosudne akademije' 30 Venecijanska komisija konstatuje da ograničavanje ovlašćenja ministra pravde u odlučivanju u Upravnom odboru, tako što se ministar pravde isključuje iz odlučivanja o određenim pitanjima i tako što se uslov jednoglasnosti za određene odluke Upravnog odbora menja u dvotrećinsku većinu, kako je sada predloženo u revidiranom nacrtu zakona, predstavlja dobrodošlo poboljšanje, ali ne rešava u dovoljnoj meri suštinske zabrinutosti koje su bile osnova preporuke Komisije iz 2024. godine", objašnjeno je.

Značajan deo nadležnosti bi, ističe, pripadao ministru.

"Pravosudna akademija sada uspostavljena kao jedina ulazna tačka za sudijsku ili tužilačku karijeru. Komisija primećuje da bi značajan deo nadležnosti Upravnog odbora i dalje podrazumevao učešće ili doprinos ministra u odlukama koje utiču na institucionalnu strukturu, strukturu prijemnih i završnih ispita i utvrđivanje programa obuke, i naglašava da se zahtev nezavisnosti odnosi na strukturu i upravljanje institucijom za obuku u celini. Smanjenje kvoruma za donošenje odluka na dvotrećinsku većinu samo smanjuje stepen potrebnog konsenzusa, ali ne uklanja mogući doprinos ministra. Kada je reč o grani obuke za tužioce, ministar bi, pored toga, učestvovao i u telu uključenom u nadzor nad Akademijom, Visokom savetu tužilaštva, i u sopstvenom upravljačkom telu Akademije. Venecijanska komisija stoga zaključuje da njena druga ključna preporuka još nije u potpunosti sprovedena i preporučuje potpuno uklanjanje učešća ministra pravde po službenoj dužnosti iz Upravnog odbora Akademije. U specifičnom kontekstu Srbije, ova preporuka se jednako odnosi na svaku osobu koja predstavlja Ministarstvo pravde ili koju ono delegira, a koja ne bi trebalo da bude član Upravnog odbora", obrazlaže se dalje.

Ističe se i da preporuka iz 2024. godine o razmatranju odredaba usmerenih na obezbeđivanje rodno uravnoteženog sastava tela Akademije ostaje nerazmotrena.

Venecijanska komisija ponavlja da, prema njenim dugogodišnjim standardima, proces donošenja zakona treba da bude inkluzivan i da omogući odgovarajuće učešće svih relevantnih aktera, uključujući organizacije civilnog društva.

Uloga Akademije godinama jedna od najspornijih tema u reformi pravosuđa u Srbiji. Ključno pitanje je da li ona treba da bude gotovo jedini put za izbor novih sudija i tužilaca ili bi kandidati trebalo da mogu da dolaze i iz drugih delova pravosuđa, pre svega iz redova sudijskih i tužilačkih pomoćnika.

Sa druge strane, deo stručne javnosti upozoravala je da bi davanje prevelike moći Pravosudnoj akademiji moglo da ugrozi nezavisnost pravosuđa, naročito ako bi ona postala praktično jedini kanal za ulazak u sudijsku i tužilačku profesiju. Kritičari smatraju da bi takav model mogao da otvori prostor za politički uticaj na izbor budućih nosilaca pravosudnih funkcija.