Moj grad

Mila Bajić za Boom93: Manje sredine slabije informisane o digitalnim rizicima

Foto:privatna arhiva/Mila Bajić

Foto:privatna arhiva/Mila Bajić

Fišing napadi, zloupotrebe naloga i lažni profili i dalje su među najčešćim internet pretnjama sa kojima se građani susreću. Mila Bajić iz SHARE Fondacije za Boom93 objašnjava kako ove prevare funkcionišu, zašto su rasprostranjene i zbog čega korisnici često postaju njihove mete.

Manje sredine slabije informisane o digitalnim rizicima

Građani manjih gradova i lokalnih zajednica verovatno su manje svesni rizika na internetu nego stanovnici većih gradova poput Beograda i Novog Sada, ocenjuje Mila Bajić iz SHARE Fondacije. Kako navodi, u manjim sredinama se tim problemima posvećuje manje pažnje, a organizacije koje se bave digitalnim pravima i bezbednošću uglavnom deluju u većim gradovima.

„Možemo da zaključimo da su građani i građanke manjih mesta manje svesni tih rizika, jer nema ko ni da im skreće pažnju na njih“, kaže Bajić.

Govoreći o navikama korisnika interneta, ona ističe da se mnogi informišu preko društvenih mreža, pre svega Fejsbuka, koji često koriste i kao svojevrsni pretraživač.

"Fišing" mejlovi i lažne poruke i dalje najčešći oblik prevara

Kada je reč o internet prevarama sa kojima se građani najčešće susreću, Bajić navodi da su i dalje najrasprostranjeniji fišing napadi, odnosno lažni mejlovi koji izgledaju kao da dolaze od institucija poput Ministarstva unutrašnjih poslova, Poreske uprave ili Pošte Srbije.

U tim porukama od građana se traži da uplate novac ili potvrde svoje naloge, čime postaju izloženi finansijskim gubicima ili zloupotrebi ličnih podataka.

Prevare preko društvenih mreža ciljaju preuzimanje naloga

U poslednje vreme sve su prisutnije i prevare preko društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje. Kao primer navodi poruke sa pozivima da se glasa za nečije dete ili rođaka na fotografskom takmičenju. Cilj takvih prevara najčešće je preuzimanje korisničkih naloga.

Građani često nesvesni koje podatke i dozvole dele aplikacijama

Govoreći o najčešćim greškama korisnika, Bajić ističe da mnogi nisu svesni dozvola koje daju aplikacijama, poput pristupa kontaktima, mikrofonu ili drugim podacima na uređaju.

„Nisu uvek svesni gde podaci koje dele mogu da završe i ko sve može da ima pristup tim podacima“, navodi ona.

Komfor korisnika često jači od brige o bezbednosti

Kao dodatni problem ističe nedovoljnu digitalnu pismenost, odnosno nerazumevanje značaja bezbednosti na internetu i korišćenja bezbednijih servisa.

„Često komfor preovlada nad težnjom za bezbednošću svojih naloga“, ocenjuje Bajić.

Prijavljivanje slučajeva važno za institucije i evidenciju

Građanima koji postanu žrtve internet prevara savetuje da slučajeve prijave nadležnim institucijama, pre svega Posebnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal (VTK), ali i policiji.

„Važno je da se takvi slučajevi prijavljuju, makar da postoji evidencija o tome šta se događa“, kaže ona.

„Proverite koje dozvole dajete aplikacijama“ – ključni savet za korisnike

Na pitanje koji bi bio najvažniji savet za građane Požarevca kada je reč o bezbednom korišćenju interneta, Bajić odgovara da korisnici treba da obrate pažnju na dozvole koje daju aplikacijama.

Proverite sve što koristite, proverite koje dozvole dajete i za šta“, poručuje Bajić.