BBC News

Amerika gađala Iran, prvi put od početka primirja pre više od mesec dana

Američki lovac F-35 Lightning II

Američki lovac F-35 Lightning II

Amerikanci gađali južnu iransku luku u Ormuskom moreuzu. Hoće li ovaj napad uticati na mirovne pregovore?

Američki lovac F-35 Lightning II
Getty Images
Američki lovac F-35

Dva dana pošto je šef Bele kuće Donald Tramp izjavio da je mirovni sporazum sa Iranom je „uglavnom dogovoren“, američki bombarderi gađali su jug Irana, što je prvi put od primirja dogovorenog 8. aprila.

Amerikanci su saopštili da su gađali iranske raketne lokacije i čamce koji pokušavaju da postave mine u Ormuskom moreuzu, ključnoj pomorskoj ruti za prevoz nafte i tečnog prirodnog gasa.

Udari su izvedeni u „samoodbrani“ i osmišljeni su „da zaštite našu vojsku od pretnji koje predstavljaju iranske snage“, saopštila je Centralna vojna komanda SAD.

Iran još nije odgovorio na američki napad.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bakai ranije je rekao da, iako je postignut izvestan napredak u pregovorima o okončanju rata, ne znači da će sporazuma i biti.

Nije jasno kakav bi uticaj ovaj američki napad mogao da ima na mogući mirovni sporazum SAD i Irana.

Posle napada, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da je dogovor i dalje moguć i da je Tramp „izrazio želju" da bude postignut.

Pre dva dana, Tramp je najavio mirovni sporazum - što iz Teherana nije potvrđeno - rekavši i da bi on podrazumevao ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

„Moreuz mora da budu otvoren i biće - ovako ili onako.

„Ono što se tamo dešava je nezakonito, nelegalno je, neodrživo je za svet, neprihvatljivo je“, odgovorio je Rubio novinarima posle novog napada američkih snaga.

Iz centralne vojne komande SAD rekli su da su ciljali područje u blizini Bandar Abasa, južnog lučkog grada, u kojem je iranska pomorska baza u Ormuskom moreuzu, objavio je Njujork tajms.

iranske luke u ormuskom moreuzu
BBC

Amerika i Izrael su 28. februara pokrenuli napade na Iran, izazvavši sukob širom Bliskog istoka.

U prvom napadu, ubijen je dotadašnji vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, a na njegovo mesto došao je njegov sin, Modžtaba Hamnei, za koga su Amerikanci rekli da je 'unakažen' u istom tom udaru.

Iran je odgovorio napadima na Izrael i države saveznice SAD u Persijskom zalivu.

Od početka napada, Iran delotvorno blokira Ormuski moreuz, uzak morski prolaz od 33 kilometra, kroz koji se prevozi oko petina svetske nafte i prirodnog gasa, dopuštajući saobraćaj samo brodovima zemalja koje smatra prijateljskim.

Kao odgovor, Amerikanci su zaposeli pozicije u Omanskom zalivu, 'vrata' ka Ormuskom moreuzu.

Amerika i Iran su 8. aprila postigli dogovor o primirju, ali je od tada bilo nekoliko kršenja, pogotovo u Ormuskom moreuzu.

Izrael se za sada pridržava dogovora o primirju sa Iranom, ali nastavlja napade na Hezbolah, libansku vojno-političku organizaciju, koja je sve do sada imala finansijsku i vojnu podršku Teherana.

Amerika i Iran navodno pregovaraju o sporazumu kojim bi se primirje produžilo za 60 dana, Ormuski moreuz bi ponovo bio zatvoren i u kojem je plan za dalje pregovore o iranskom nuklearnom programu.

Prema američkim medijima, razgovori neće odmah dovesti do konačnog rešenja.

Sporna pitanja će verovatno biti pregovarana kasnije, u šta spadaju i detalji o ublažavanju sankcija Iranu, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava u inostranstvu i zahtevi Vašingtona da Iran ograniči nuklearne ambicije.

Na početku rata, smatra se da je Iran imao oko 440 kilograma uranijuma koji je bio obogaćen do 60 odsto čistoće, a do potrebnih 90 odsto za proizvodnju nuklearnog oružja bilo bi potrebno malo.

Tramp je rekao da će obogaćeni uranijum biti ili „odmah“ predat SAD, ili „poželjno, u saradnji i koordinaciji sa Iranom, uništen na licu mesta“.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]