Zanimljivosti

Danas se slavi Đurđevdan

Foto: T.Ć./Boom93

Foto: T.Ć./Boom93

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog velikomučenika Georgija. Đurđevdan spada među najrasprostranjenije krsne slave i jedan je od važnijih hrišćanskih praznika. Ovaj praznik zauzima posebno mesto u narodnoj tradiciji i verovanjima.

Ko je bio Sveti Georgije

Prema predanju, Sveti velikomučenik Georgije rođen je u Kapadokiji u uglednoj hrišćanskoj porodici. Nakon očeve smrti, sa majkom se preselio u Palestinu, gde je stekao obrazovanje, a potom stupio u vojsku i brzo napredovao, postavši visoki vojni zapovednik u službi cara Dioklecijana.

Tokom progona hrišćana 303. godine, razdelio je svoje bogatstvo i javno ispovedio veru, zbog čega je uhapšen i mučen, ali je odbio da se odrekne hrišćanstva. Pogubljen je 303. godine, a njegovo telo preneto je u Lidiju, gde je kasnije podignuta crkva.

U ikonografiji se prikazuje kao vojnik, a često i kao konjanik koji ubija aždaju, što simbolizuje pobedu hrišćanstva nad mnogoboštvom.

Običaji za Đurđevdan

U narodnim verovanjima, Đurđevdan označava početak proleća. Običaji vezani za ovaj praznik imali su za cilj da obezbede dobro zdravlje i rodnu godinu. Uoči praznika žene su brale bilje koje su potapale u vodu donetu sa vodeničkog kola, kojom su se sutradan umivali svi ukućani. Mladići su se kupali u rekama u koje je bilo potopljeno lekovito bilje, za koje se verovalo da daje snagu i štiti od zla.

Od đurđevdanskog cveća — đurđevka, mlečike i maslačka — prave se venčići za ukrašavanje ulaznih vrata i dvorišta. Kapije i vrata kitila su se cvećem i raznim biljem, najčešće selenom, za koji se verovalo da se ne sme brati pre Đurđevdana. Selenom se ukrašavala i odeća.

Đurđevdan je poznat i kao dan hajdučkog sastanka, jer se u narodnom predanju verovalo da su se hajduci upravo na ovaj dan okupljali i ponovo organizovali nakon zime.Đurđevdan je ujedno i jedan od najvažnijih praznika za Rome, bez obzira na njihovu veroispovest. U romskoj tradiciji ovaj dan se doživljava kao veliki porodični i zajednički praznik, koji označava novi početak, radost i okupljanje porodice.