Moj grad

Drugaričenje: običaj koji i danas živi u selima oko Požarevca

Foto: J.Rogožarsi/Boom93

Foto: J.Rogožarsi/Boom93

Običaj drugaričenje, poznat i kao druganje ili kumačenje, i danas je jedan od prepoznatljivih narodnih rituala u naseljima požarevačkog Podunavlja i severnog Stiga, kao i u pojedinim mestima južnog Banata. Njegovo postojanje beleži se još u zapisima Vuka Stefanovića Karadžića u Rječniku iz 1818. godine, što govori o dugoj tradiciji.

Kako objašnjava etnolog Danica Đokić, reč je o običaju koji se obeležava na Pobusani ponedeljak – ponedeljak nakon Malog Vaskrsa. Tada se „drugaruju“ deca istog pola i približno istog uzrasta, stvarajući i obnavljajući prijateljske veze koje često traju godinama.

„Drugaričenje je običaj kojim se deca povezuju i svake godine obnavljaju svoje prijateljstvo“, navela je Đokić, objašnjavajući da ritual ima i snažnu socijalnu i simboličku ulogu u zajednici.

Sam ritual ima nekoliko prepoznatljivih elemenata. Pravi se venac od vrbe ili cveća, kroz koji se deca tri puta poljube, a zatim razmenjuju poklone. Obavezan deo darova su farbana jaja, jer se običaj odvija u periodu neposredno nakon Malog Vaskrsa.

Kako objašnjava Danica Đokić, ranije su se uz jaja pripremali i posebni kolači, dok se danas najčešće poklanjaju slatkiši ili male igračke, u skladu sa savremenim načinom života.

Foto:J.Rogožarski/Boom93

Venac ima i svoju simboliku – nakon obreda baca se u vodu ili na visoko mesto, poput krova ili drveta. Time se poručuje da prijateljstvo „teče kao voda“, ali i da raste i razvija se kao drvo. U selu Dubravica, venčići se tradicionalno bacaju na krov Doma kulture u centru mesta.

Foto:J.Rogožarski/Boom93

U osnovi, drugaričenje ima snažnu društvenu funkciju, ono povezuje porodice, učvršćuje prijateljstva i jača zajednicu. Istovremeno, povezano je sa prolećem, obnovom i idejom novog početka.

Iako se način života promenio, ovaj običaj nije nestao. Naprotiv, i danas se aktivno održava u brojnim selima Braničevskog okruga, među kojima su Batovac, Dubravica, Brežane, Živica, Kličevac, Drmno, Bradarac, Klenovnik, Ćirikovac, Zatonje, Kisiljevo, Popovac, Bare, Kasidol, Požеženo, Usje, Kusiće, Sirakovo, Majilovac, Kurjače, Ostrovo i Petka.

Zanimljivo je da se običaj često prenosi generacijski, bake koje su se nekada drugarile danas gledaju kako isti ritual nastavljaju njihova deca i unuci, čuvajući kontinuitet tradicije kroz vreme, rekla je Djokić.

Tokom višedecenijskih istraživanja, ovaj običaj je prepoznat kao važan deo kulturnog identiteta ovog kraja, a 2022. godine upisan je u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.