Društvo

„Zvučni top“ u novom zakonu o policiji: Ima li šta sporno?

FOTO: Prinscreen/NovaS

FOTO: Prinscreen/NovaS

Nakon što je prethodna verzija povučena iz procedure krajem 2022. godine zbog brojnih kritika javnosti, Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima ponovo je stavljen na javnu raspravu. Iako zvanično obrazloženje navodi da je cilj novih rešenja usklađivanje sa Reformskom agendom Srbije i preporukama međunarodnih tela, detaljan uvid u tekst pokazuje da su mnoga ranije sporna rešenja i dalje prisutna — sada u nešto drugačijim formulacijama, piše Nedeljnik.

Da li je dozvoljen „zvučni top“?

Nacrt uvodi novu kategoriju sredstava prinude koja koriste zvuk kao metod delovanja. U članu 120 dodata su sredstva za privremeno onesposobljavanje, dok član 134 precizira da se pod tim podrazumevaju različite vrste projektila, odnosno bombe sa zvučnim, svetlosnim ili dimnim efektom, ili kombinacijom tih efekata, koje ne ostavljaju trajne posledice.

Iako se termin „zvučni top“ ne pominje, ostaje pitanje da li bi i ovakvi uređaji mogli da budu obuhvaćeni ovom kategorijom.

Podsećanja radi, nakon studentskog protesta 15. marta prošle godine pojavile su se sumnje da je policija koristila „zvučni top“. Vlast je najpre tvrdila da ga nema, zatim da postoji ali da nije korišćen, da bi se kasnije, na osnovu fotografija, pokazalo da je tog dana bio na ulicama Beograda. Upotreba je zvanično negirana.

Ulazak u stan bez naredbe suda

Član 93 nacrta predviđa da ovlašćena službena lica mogu ući i izvršiti pregled objekata radi sprečavanja krivičnih dela ili obezbeđivanja dokaza, ali se ne pominje sudska naredba.

Takođe, član 126 omogućava policiji da koristi mehanička, hidraulična i eksplozivna sredstva za ulazak u tuđi stan radi hapšenja lica ukoliko je „držalac, odnosno korisnik nedostupan“.

Nadzor i snimanje na javnom mestu

Član 57 predviđa korišćenje sistema audio i video nadzora koji omogućava prepoznavanje registarskih oznaka vozila i detektovanje prekršaja.

Stručnjaci su ranije upozoravali da ovakvi sistemi podrazumevaju masovnu obradu podataka i potencijalno korišćenje biometrijskih tehnologija.

Politički uticaj

Član 14 daje ministru ovlašćenje da internim aktima usmerava organizaciju poslova i način rada, uz napomenu da se time ne sme uticati na operativnu nezavisnost.

Istovremeno, član 32 propisuje da je direktor policije odgovoran ministru, dok član 33 predviđa da Vlada, na predlog ministra, može razrešiti direktora policije ili mu odobriti drugi mandat bez konkursa.

Novine u nacrtu

Nacrt uvodi policijsko pregovaranje kao posebnu radnju za mirno rešavanje kriznih situacija, zakonski uređuje sistem „Pronađi me“ za nestanak maloletnih lica i daje policiji ovlašćenje da prinudno zaustavi i ukloni dronove koji ugrožavaju bezbednost ljudi, objekata ili zaštićenih prostora.