BBC News

Iran odbacio američki predlog za prekid vatre


                    „Ormuski moreuz će ostati zatvoren“, piše na velikom plakatu u centru Teherana, uz fotografiju kako iranska vojska hvata u mrežu neprijateljske brodove i avione

„Ormuski moreuz će ostati zatvoren“, piše na velikom plakatu u centru Teherana, uz fotografiju kako iranska vojska hvata u mrežu neprijateljske brodove i avione

U međuvremenu, Donald Tramp naziva poseban predlog za 45-dnevno primirje „veoma značajnim korakom“.

„Ormuski moreuz će ostati zatvoren“, piše na velikom plakatu u centru Teherana, uz fotografiju kako iranska vojska hvata u mrežu neprijateljske brodove i avione
ABEDIN TAHERKENAREH/EPA/Shutterstock
„Ormuski moreuz će ostati zatvoren“, piše na velikom plakatu u centru Teherana, uz fotografiju kako iranska vojska hvata u mrežu neprijateljske brodove i avione

Iran je odbacio američki predlog za prekid vatre, pozivajući na „definitivan“ kraj rata, prenose državni mediji.

Teheran je objavio i listu zahteva, među kojima je i „prekid neprijateljstava u regionu“, protokol za obezbeđivanje bezbednog prolaza kroz Ormuski moreuz i ukidanje sankcija, prenosi državna agencija IRNA.

U međuvremenu, Donald Tramp naziva poseban predlog za 45-dnevno primirje „veoma značajnim korakom“.

Tramp je ranije pretio Iranu i postavio novi rok za otvaranje Ormuskog moreuza koji ističe u utorak, 7. aprila, a iz Teherana su upozorili na „razornu“ odmazdu.

„Utorak, 7. april će biti Dan elektrana i Dan mosta, sve u jednom, nešto što dosad nije viđeno“ ako ključna pomorska ruta ne bude otvorena, napisao je Tramp na njegovoj platformi Istina ( Truth Social), uz psovke.

Novu pretnju Tramp je objavio samo nekoliko sati posle tvrdnji da su američke snage pronašle i spasile vazduhoplovnog oficira koji je nestao 3. aprila nakon što je avion SAD oboren iznad Irana.

Iran, koji od početka rata 28. februara efikasno blokira Ormuski moreuz kroz koji prolazi petina celokupne svetske nafte i tečni prirodni gas, ne haje za Trampove nove pretnje.

Ormuski moreuz će „biti ponovo otvoren“ kada se „deo tranzitnih taksa iskoristi za nadoknadu sve štete koju je prouzrokovao“ rat, izjavio je Mahdi Tabatabei, pomoćnik iranskog predsednika.

Trampove „uvrede i besmislice“ su nastale iz „čistog očaja i besa“, dodao je.

Prethodnih dana, gađani su razni civiljni objekti u Iranu, među kojima su obrazovne ustanove i most.

„Ako se napadi na civilne ciljeve ponove, sledeće faze naših ofanzivnih i uzvratnih operacija biće mnogo razornije i raširenije“, saopšteno je iz najviše operativne vojne komandne jedinice Irana.

Ubijen šef obaveštajne službe Iranske revolucionarne garde

Šef obaveštajne službe Islamske revolucionarne garde Irana, Madžid Hademi, ubijen je u izraelsko-američkom napadu 6. aprila, objavio je ovaj najvažniji deo iranskih oružanih snaga.

Gončeh Habibiazad, novinarka BBC-ja na persijskom, zatražila je komentar od izraelske vojske.

Koje su sve iranske vođe ubijene od početka rata 28. februara pročitajte OVDE.

Hademi je zamenio Muhameda Kazemija, ubijenog u izraelskom napadu 15. juna 2025. godine tokom 12-dnevnog iransko-izraelskog rata.

Još u februaru, posle antivladinih protesta, koje su iranske bezbednosne snage ugušile uz brutalnu silu i ubistva hiljade demonstranata, Hademi je optužio Trampa da podstiče ono što su iranski zvaničnici opisali kao strategiju „insceniranog ubistva“, usmerenu na povećanje žrtava kako bi se opravdala strana vojna intervencija.

Hademi je u to vreme tvrdio da je više od 10 stranih obaveštajnih službi, među kojima i izraelska jedinica za sajber ratovanje i obaveštajne poslove, igralo ulogu u protestima koji su zahvatili Iran.

Najmanje 7.000 ljudi ubijeno je u januarskim antivladinim protestima u Iranu, prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency.

koje je sve iranske vođe ubio izrael
BBC

Napadi na civilne objekte u Iranu

Od početka rata, u Iranu je pogođeno više obrazovnih ustanova, među kojima Teheranski univerzitet nauke i tehnologije i Univerzitet Šahid Behešti.

Najnovijoi napad na Tehnološki univerzitet Šarif, prvi potpredsednik Irana nazvao je „simbolom Trampovog ludila i neznanja“.

SAD nisu preuzele odgovornost za napad.

U udaru su oštećeni delovi univerziteta, među kojima su i zgrada njegovog tehnološkog centra i džamija u kojoj je škola, izveštava BBC na persijskom.

Američki predsednik „ne razume da iransko znanje nije ugrađeno u beton da bi ga uništile bombe; prava tvrđava je volja naših profesora i elita“, rekao je dr Mohamed Reza Aref.

„Ta tvrđava se neće srušiti“, poručio je.

U američkom vazdušnom udaru 3. aprila, prepolovljen je most u izgradnji u Karadžu, gradu zapadno od iranske prestonice Teherana.

U napadu je poginulo osam ljudi, a ranjeno skoro 100, prema iranskim izvorima.

Most B1, koji je još u izgradnji, smatra se jednim od najviših na Bliskom istoku - njegova dužina je 1.050 metara, a visina stubova 136 metara.

most u karadžu u iranu prepolovljen
X/Mamlekate
Posledice udara na most u gradu Karadžu u Iranu

Dva dana potrage za američkim oficirom u Iranu

Posle gotovo dva dana potrage, Tramp objavio da je nestali američki član posade „bezbedan i zdrav“ nakon što su ga spasile američke vojne snage.

„Uhvatili smo ga! Moji sugrađani Amerikanci, tokom proteklih nekoliko sati, vojska Sjedinjenih Država izvela je jednu od najsmelijih operacija potrage i spasavanja u istoriji“, objavio jeTramp.

Rel je o „veoma poštovanom pukovniku“ koji je „bio iza neprijateljskih linija, progonoili su ga neprijatelji“, ali su američke snage „pratile njegovu lokaciju 24 sata dnevno“, dodao je Tramp.

„Zadobio je povrede, ali biće sasvim dobro“, dodao je.

„Nikada nećemo ostaviti američkog ratnika“, poručio je.

Operacija je izvedena „bez poginulog, pa čak i ranjenog Amerikanca“, tvrdi Tramp.

dva aviona u vazduhu
US Air Force via Getty Images

Američki borbeni avion oboren je iznad Irana 3. aprila, a jednog od članova posade istog dana su spasile američke snage.

Ostaci oborenog aviona, koji su prvobitno objavljeni na društvenim mrežama, pokazuju da je u pitanju F-15E Strike Eagle.

Spasavanje je bila izuzetno složena operacija u kojoj su učestvovale stotine pripadnika specijalnih snaga, nekoliko desetina ratnih aviona i helikoptera zaduženih za potragu.

Pilot, oficir za sisteme naoružanja (WSO) koji sedi na drugom sedištu borbenog aviona, povređen je tokom procesa izbacivanja iznad južnog Irana, objavio je CBS Njuz, američki partner BBC-ja,

Oboreni avion je bio prvi F-15E Strike Eagle koji je srušen u borbi u više od 20 godina.

Iranski zvaničnici nudili su nagradu od oko 66.100 dolara ljudima za pomoć u hvatanju nestalog pilota, objavili su državni mediji.

Na snimcima na društvenim mrežama videle su se stotine ljudi u planinskom području na jugozapadu Irana kako tragaju za nestalim američkim pilotom.

Iran tvrdi da je oborio i američki A-10 Vartog, koji je bio deo misije potrage i spasavanja za prvim oborenim avionom, a da su nomadska plemena koja žive u iranskim planinama pogodila dva američka helikoptera Crni jastreb.

BBC tim za utvrđivanje činjenica je potvrdio autentičnost videa od 3. aprila na kojem se vide troje naoružanih ljudi kako pucaju na najmanje dva helikoptera Crni jastreb.

Pilot Vartoga se katapultirao iznad Persijskog zaliva i potom je spašen, javlja CBS.

SAD kažu da je 365 pripadnika vojske ranjeno u akciji od početka američko-izraelskog rata sa Iranom.

Prethodni incidenti sa oborenim američkim borbenim avionima

Obaranje američkog lovačkog aviona od neprijateljskih snaga je izuzetno redak događaj, koji se dogodio samo nekoliko puta u poslednjih nekoliko decenija.

Tri američka lovačka aviona F-15 oborena su iznad Kuvajta u „očiglednom incidentu prijateljske vatre“, početkom marta, saopštila je Centralna komanda SAD.

Svih šest članova posade uspelo je bezbedno da se katapultira.

Svih šest članova posade američkog vojnog aviona za dopunu goriva poginulo je u incidentu u kojem je učestvovao drugi avion 12. marta u zapadnom Iraku, takođe je saopštio CentCom.

Američki F-15E Strike Eagle oboren je 7. aprila 2003. iznad Iraka tokom operacije Iračka sloboda, a pilot Erik Das i oficir za naoružanje Vilijam Votkins su poginuli.

Veruje se da je američki avion A-10 Tanderbolt Dva takođe oboren raketom zemlja-vazduh u Bagdadu, u Iraku, 8. aprila 2003. godine, prema podacima američkog ratno-kosmičkog vazduhoplovstva.

Pilot se bezbedno katapultirao pre nego što se avion srušio.

Lovac F-15E srušio se na severoistoku Libije u martu 2011. godine.

Četiri aviona i dva helikoptera poslata su da spasu pilota, saopštio je tada američki marinski korpus.

Misije spasavanja oborenih američkih pilota bile su retke poslednjih decenija, a počele su tokom Vijetnamskog rata.

Pilota stelt lovca F-117 oborenog iznad Srbije 1999. pronašli su i spasili padobranci.

U incidentu koji je dobio veliku pažnju u Bosni i Hercegovini 1995. godine, američki pilot Skot O'Grejdi je spašen u zajedničkoj CSAR misiji vazduhoplovnih snaga i marinaca.

Posle obaranja, O'Grejdi se navodno skrivao šest dana.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]