Društvo

U noći između 28. i 29. marta prelazak na letnje računanje vremena

Foto:Ilustracija/Pixabay

Foto:Ilustracija/Pixabay

Letnje računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 28. i 29. marta, kada se kazaljke pomeraju sa 2:00 na 3:00 sata.

Letnje računanje vremena uvedeno je radi uštede energije i boljeg iskorišćavanja dnevne svetlosti, a ideja potiče još od Bendžamina Frenklina 1784. godine. Zvanično je prvi put primenjeno u Nemačkoj 1916. godine, tokom Prvog svetskog rata. Većina evropskih zemalja, uključujući Srbiju, usvojila je ovu praksu kako bi produžila popodnevnu svetlost leti. U bivšoj Jugoslaviji, letnje računanje vremena prvi put je uvedeno 27. marta 1983. godine. Od 1996. godine, prema direktivi Evropske unije, letnje vreme počinje poslednje nedelje marta, a završava se poslednje nedelje oktobra.

Danas, Evropski parlament razmatra ukidanje promene vremena zbog negativnog uticaja na bioritam. Kao jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za ukidanje letnjeg računanja vremena jeste uticaj pomeranja sata na zdravlje ljudi. Naučna istraživanja sve češće pokazuju negativne posledice ove prakse. Na primer, istraživanje iz 2016. godine, koje je ispitivalo povezanost prelaska na letnje računanje vremena i saobraćajnih nezgoda, pokazalo je da je u periodu od 2002. do 2011. godine prelazak na letnje vreme izazvao više od 30 smrtnih slučajeva, uz materijalnu štetu od 275 miliona dolara godišnje.