Info
Picula: Medijska slika u Srbiji je zastrašujuća
FOTO:Ilustracija/Pixabay
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je danas, predstavljajući izveštaj o Srbiji, da su reforme u Srbiji značajno usporene, da je medijska slika zastrašujuća, da bez primene preporuka za poboljšanje izbora naredni izbori neće biti fer, i ukazao na pritiske na akademsku zajednicu i pravosuđe.
"Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od strane nekih evropskih aktera nisu doneli rezultate u transformaciji zemlje, već su je samo udaljili od članstva", izjavio je Picula na Odboru za spoljnu politiku Evropskog parlamenta.
On je istakao da su reforme Srbije uglavnom značajno usporene, a da su u nekim segmentima i nazadovale.
Kako je rekao, od usvajanja prošlogodišnjeg izveštaja do danas stanje se dodatno pogoršalo.
Picula je rekao da tempo pristupanja EU stagnira godinama - nedostatak usklađenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, nedostatak dijaloga sa Kosovom, nedostatak iskrene volje za napredovanjem na evropskom putu, pogoršanje uslova za slobodan rad medija i organizacija civilnog društva i ignorisanje preporuka za unapređenje izbornog procesa.
On je istakao da Srbija mora da se jasno opredeli prema proklamovanom članstvu u EU.
Picula je istakao da izborno zakonodavstvo u Srbii beleži ozbiljne nedostatke i da bez strukturianih promena i implementacije ODIHR preporuka, sledeći izbori ne mogu biti pošteni.
Lokalni izbori u 10 mesta još su jedan primer brojnih demokratskih deficita, rekao je Picula i ukazao na fantomske liste i to da predsednik Srbije vodi kampanju na lokalnim izborima pod svojim imenom.
On je dodao da su izmene pravosudnih zakona neprihvatljiv skok unazad u pristupnom procesu i težak udarac nezavisnosti pravosuđač.
Govoreći o protestima, Picula je osudio je prekomernu upotrebu sile protiv onih koji su protestovali i proizvoljna hapšenja i ukazao na pritiske na akademsku zajednicu.
Govoreći o medijima, rekao je da je medijska slika zastrašujuća na više nivoa i osudio zastrašivanje novinara i napade na novinare, te ukazao da je sloboda izražavanja pod sve jačim pritiscima, da provladini mediji odražavaju kult ličnosti i da postoje pokušaji da se eliminišu preostali slobodni mediji.
