Zanimljivosti

Priča o Baba Marti

Foto: Ilustracija AI

Foto: Ilustracija AI

Baba Marta je simbol proleća, novog života i narodne mudrosti u srpskoj i bugarskoj tradiciji. Prema legendi, njeno raspoloženje je ćudljivo i promenljivo – jedan trenutak donosi hladnoću i vetrove, a već sledeći tople sunčeve zrake i radost.

Koreni ovog običaja sežu još u vreme starog Rima i vezuju se za boginju Ana Perena, zaštitnicu dugovečnosti, zdravlja i novog početka. Njena svetkovina obeležavana je u martu, koji je nekada bio prvi mesec u rimskom kalendaru. 

Legenda kaže da je sve promenio rimski kralj Numa Pompilije, koji je u kalendar uveo još dva meseca – januar i februar – pa je mart izgubio prvo mesto. Od tada se, prema narodnom verovanju, „prva dama kalendara“ naljutila, pa je vreme u martu postalo promenljivo i nepredvidivo.

U prošlosti u martu su muškarci nakon zime često odlazili u vojne pohode, dok su žene, zabrinute za svoje muževe, pravile male vunene figurice kao amajlije protiv zlih duhova. Prema tradiciji koja se očuvala i u nekim delovima Balkanskog poluostrva prvog marta poklanja se martenica – mala narukvica ili lutkica od crvenog i belog konca koja se nosi kao amajlija za zdravlje, sreću i dug život. U nekim krajevima njima se ukrašavaju i voćke, kako bi godina bila rodna.

U narodu postoji i verovanje o takozvanim „babinim jarcima“ – nekoliko hladnih dana u martu kada se, prema predanju, Baba Marta naljuti i donese sneg i hladnoću, podsećajući da se zima još nije u potpunosti povukla.