Ekonomija

Struja skuplja, uvoz veći: Stari problemi EPS-a isplivavaju na početku 2026

Dok se čeka potpuni rasplet situacije sa Naftnom industrijom Srbije, početak nove godine ogolio je stare i duboke probleme Elektroprivrede Srbije. Predsednik je prethodno iz Abu Dabija upozorio da Srbija neće imati dovoljno električne energije i da mora da se „otvori prema svim izvorima“. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je problem mnogo prizemniji, proizvodnja struje ne pokriva potrebe zemlje, a uvoz već čini između 10 i 20 odsto dnevne potrošnje. Ishod je, kažu, izvestan: novo poskupljenje struje koje će, kao i do sada, najviše pogoditi građane.

Nedavna nestašica struje u lozničkom kraju, kada su brojna naselja danima bila u mraku, otvorila je ključno pitanje, šta se dešava sa proizvodnjom električne energije u Srbiji. Zvanični podaci pokazuju da bez uvoza ne možemo, a uvezenu struju plaćamo po drastično višim cenama, megavat-sat i do 400 evra.

„Mi imamo konstantan uvoz struje od 10 do 20% naših dnevnih potreba. Nije nikakvo čudo da će takva situacija napraviti i velike finansijske probleme EPS-u. Odnosno, već se sad vidi da će i ove godine, kao što je bilo i u septembru prošle godine, uslediti novo poskupljenje struje. Poskupljenje struje će isključivo pogoditi građane, zato što privreda može da kupuje struju i od privatnih dobavljača. Tako da će sve neracionalnosti u našoj proizvodnji struje plaćati isključivo građani“, kaže za Insajder Bogdan Petrović ekonomski konsultant.

Petrović upozorava da je stanje termokapaciteta, koji su kičma domaće proizvodnje struje, izuzetno loše. Srbija danas teško uspeva da obezbedi i 3.000 megavata, iako je nekada raspolagala znatno većim kapacitetima. Ovih dana, kaže, EPS jedva proizvodi oko 2.700 megavata iz termoelektrana. Do emitovanja ovog priloga, EPS nije odgovorio na pitanja Insajdera.

Prema rečima sagovornika, dodatni problem je starost postrojenja, osim jednog bloka u Kostolcu, snage 350 megavata, puštenog pre nešto više od godinu dana, svi ostali kapaciteti stariji su od 35 godina, a pojedini i više od pola veka. Na njih se, upozorava, više ne može ozbiljno računati. Energetika je bila jedna od ključnih tema i tokom najnovije posete predsednika Srbije Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na Nedelji održivosti u Abu Dabiju. Predsednik poručuje da Srbija mora da obezbedi dovoljno energije za budućnost, posebno u kontekstu razvoja veštačke inteligencije.

Mi nećemo imati dovoljno energije, mi nećemo imati dovoljno električne energije. Zato mi moramo da se otvorimo prema svim izvorima. Da ne zatvaramo ono što imamo uglja, ok je, smanjujemo, ali ne zatvaramo. Ali da gradimo nove sisteme za balans energije, dakle, od Bistrice, vodnih kapaciteta, Đerdapa 3 do svega onoga što dolazi sa baterijama dakle, solar, vetar i sve drugo. Dakle, obnovljive izvore energije“, izjavio je Aleksandar Vučić predsednik Srbije 13.1.2026. u Abu Dabiju.

Vučić navodi i da Srbija treba da razmotri izgradnju takozvanih malih nuklearnih reaktora, ističući da će svaki megavat električne energije biti presudan u eri električnih vozila i veštačke inteligencije.

„Tu je svaki korak je početak i brige za ljude, svaki korak koji napravimo je korak manje u budućnosti i važno je da što manje tih koraka ostavimo deci koja dolaze posle nas, da im mi pripremio teren da bar mogu da se takmiče i da budu konkurenti, konkurentniji drugima u svetu“, navodi Vučić.

„Onda smo čuli juče od predsednika države da Srbija razmatra da kupi deo vlasništva u vetroparku. Opet – čemu to? Sada ćemo mi da preuzmemo kontrolu nad vetroparkom i da budemo suvlasnici, ne jedini vlasnici –što bi čovek nekako i mogao da razume nego suvlasnici sa tom firmom iz Emirata. Potpuno jedan sumanuti potez, kaže ekonomski konsultant.

Ono što Petrović vidi kao ohrabrujuće jeste Vučićev razgovor u Abu Dabiju o izgradnji nuklearne elektrane. Istovremeno, Vlada Srbije se u aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom obavezala na redovna godišnja usklađivanja cene električne energije za domaćinstva. To praktično znači da novo poskupljenje struje sledi već u oktobru ove godine bez obzira na to da li će dugoročna energetska strategija do tada uopšte biti definisana.