Sagovornici Danasa saglasni su da ovakav vid delovanja ne znači odustajanje od građanskog karaktera protesta, već njegovo prevođenje u efikasniji i organizovaniji oblik pritiska.
Ovo je prva ovakva akcija od kako je studentski pokret uzeo zamah i stao na čelo demonstracija. Podsećamo da su prvobitne akcije nakon pada nadstrešnice bile većinski decentralizovane i da vlast na njih mesecima nije uspela da pronađe adekvatan odgovor, kao i da je zbog incidenta tokom petnaestominutnih blokada nastupila i blokada fakulteta.
U ranijoj fazi studentskih demonstracija, pre iznošenja zahteva o raspisivanju vanrednih izbora, studenti su jasno napravili otklon od političkog aspekta borbe protiv aktuelnog režima, uz obrazloženje da njihova borba ne počiva na cilju preuzimanja vlasti u državi.
Međutim, čak i njihovi inicijalni zahtevi implicirali su promenu vladajućeg režima iz korena, budući da je za ispunjenje njihovih zahteva bilo neophodno da pravno odgovaraju visoko kotirani funkcioneri SNS.
Studentski pokret se politički profilisao kroz studentsku izbornu listu, čijom najavom je faktički formalizovao prelazak sa društvenog na političko delovanje, dok kampanja "od vrata do vrata" i prikupljanje potpisa predstavljaju prvi konkretan korak u toj transformaciji.
Da se studentski pokret nalazi u fazi prelaska iz protesta u organizovani politički pritisak, ocenjuju i sagovornici Danasa koji smatraju da je ovakav potez bio neizbežan. Oni ističu da najavljene akcije nisu iznenađenje, već nastavak strategije koja je od početka počivala na decentralizaciji i direktnom uključivanju građana.
Kako za Danas kaže profesor Dinko Gruhonjić, aktuelna najava decentralizovane akcije i kampanje prikupljanja potpisa, predstavlja logičan i politički zreo nastavak razvoja studentskog pokreta. Ideja decentralizovanog delovanja, prema njegovim rečima, jeste svesni iskorak iz ritualizovanih protestnih formi, sa jasnom namerom da se pokret ukoreni u širem društvu, kroz direktan kontakt sa građanima i umrežavanje podrške.
Gruhonjić ističe da kampanja "od vrata do vrata" i prikupljanje potpisa imaju jasan politički karakter jer se tiču vanrednih izbora i institucionalnih promena, napominjući, međutim, da upravo u tome leži njihova legitimnost.
"Studenti time jasno pokazuju da protest neće ostati na nivou simboličnog nezadovoljstva, već da pokret nastavlja da prerasta u organizovani građanski pritisak", objašnjava.
On dodaje da u društvu u kojem su institucije duboko kompromitovane, a formalna politika svedena na kontrolisani spektakl, insistiranje na navodnoj apolitičnosti bilo bi ili naivno ili licemerno. Ovim potezima, objašnjava, studentski pokret pokazuje političku odgovornost.
"Ključno pitanje, zato, nije da li je ovakav vid delovanja 'u skladu sa imidžom', već da li postoji dovoljno hrabrosti da se pređe iz faze protesta u fazu političke artikulacije zahteva, što je, po mom mišljenju, ključno za budućnost i za stvaranje širokog demokratskog fronta, koji jedini može da pobedi ovaj sve represivniji režim na izborima. U tom smislu, kampanja prikupljanja potpisa jeste potpuno legitimna politička aktivnost i u njoj ne vidim ništa sporno", poručuje Gruhonjić.
On podseća da kampanja „od vrata do vrata“ u Srbiji realno nije postojala gotovo četvrt veka, zaključujući da direktan razgovor studenata sa građanima razbija medijsku blokadu, izlazi iz balona društvenih mreža i vraća politiku u svakodnevni život, tamo gde ona u Srbiji godinama sistematski izostaje.
Jovo Bakić kaže da su ove akcije studenata sasvim je u skladu sa njihovim zahtevom za raspisivanje vanrednih izbora i izlaze na njih preko svojih predstavnika na studentskoj listi.
"Oni ovim samo pokazuju da su kadri za raznovrsno političko delanje", zaključuje on.