Društvo

Svaka druga žena do 30. godine doživela digitalno nasilje: Društvo krivi žrtve, institucije ih ostavljaju same

Foto: ilustracija/Pixabay

Foto: ilustracija/Pixabay

Zvaničnih podataka o tome koliko je rasprostranjeno digitalno nasilje u Srbiji nema, ali stručnjaci nemaju dileme da je u porastu. Uz decu i mlade, najčešće žrtve su devojke i žene mlađe od 30 godina, a posebno zabrinjava činjenica da velika većina njih sebe vide kao odgovorne za nasilje koje su pretrpele.

Programska menadžerka udruženja Atina Jelena Hrnjak za portal N1 kaže da je svaka druga žena do svoje 30. godine već doživela neki oblik digitalnog nasilja. Istraživanje o digitalnom nasilju prema ženama i devojkama u Srbiji, koje je ovo udruženje sprovelo uz podršku UN Women pokazuje da četvrtina ispitanika kaže da je bila žrtva digitalnog nasilja, ali da su žene u tome vidljivo previše zastupljene, piše N1.

„Najugroženije su mlade žene: čak 43 odsto ispitanica mlađih od 30 godina navodi da su bile žrtve digitalnog nasilja. Istovremeno, vidimo specifičan rizik i kod žena između 30 i 45 godina, naročito u partnerskim odnosima, gde su natprosečno izložene digitalnoj kontroli, ograničavanju njihovih onlajn aktivnosti od strane partnera. U partnerskim odnosima digitalno nasilje je produžetak kontrole i zlostavljanja“, upozorava Hrnjak.

Ipak, ono što je alarmantno kada je istraživanje “Ne lajkuj nasilje” u pitanju je podatak da čak 84 odsto žena i devojaka koje su preživele digitalno nasilje misli da su same odgovorne za ono što im se dogodilo.

Slađana Đorđević, telesna psihoterapeutkinja specijalizovana za rad sa traumom, za portal N1 objašnjava da su devojke i žene koje dožive digitalno nasilje često sklone da "pounutruju" osećaj odgovornosti, a da je ovaj proces naročito čest kod mladih devojaka.

“Kod mladih devojaka je još nedovoljno jasan osećaj identiteta, pa samim tim i granica i osećaja odgovornosti. Kod tinejdžerki se doživljaj samopouzdanja i samopoštovanja još uvek razvija, te će pre dovesti sebe u pitanje nego drugu osobu (‘nešto sa mnom nije u redu' ili 'mora da sam ja nešto loše uradila')”, navodi psihoterapeutkinja.

Počinje postepeno, gotovo neprimetno - do otvorenog vređanja

Upozorava da digitalno nasilje, baš zato što se dešava u virtuelnom svetu, ove granice još više zamagljuje.

“Pogotovo što veoma često ovaj tip nasilja počinje postepeno, gotovo neprimetno, te se osoba vremenom navikava na taj način obraćanja. Međutim, kako vreme odmiče, ono se intenzivira i počinje otvoreno vređanje i ponižavanje, kada je žena već počela da dovodi sebe i svoje granice u pitanje”, objašnjava Đorđević.

Činjenica da veliki broj žrtava sebe smatra odgovornim zabrinjava, ali još više je zabrinjavajuće što takvo mišljenje ima i njihova okolina. Tako je istraživanje Atine ukazalo da 84 odsto ispitanika iz opšte populacije veruje da su osobe koje trpe digitalno nasilje „same doprinele“ toj situaciji, a 85 odsto smatra da su žrtve odgovorne jer nasilje nisu prijavile ranije.

Više pročitajte na LINKU.