Društvo

Fajnenšel tajms: Arapski Adnok glavni kandidat za kupovinu NIS-a, a vlast Srbije sve nervoznija zbog Rusa

Foto:Boom93/ M. Veljković

Foto:Boom93/ M. Veljković

Državna energetska kompanija UAE "Adnok" pojavila se kao glavni kandidat za kupovinu ruskog većinskog udela u jedinoj rafineriji nafte u Srbiji, dok Beograd postaje sve frustriraniji zbog odugovlačenja Moskve.

Adnok, odnosno Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija, glavni je kandidat za preuzimanje udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), reklo je Fajnenšl tajmsu (FT) četvoro ljudi upoznatih sa predloženim sporazumom.
 
Dok je Adnok favorit za kupovinu NIS-a, operatora rafinerije u Pančevu i glavnog uvoznika sirove nafte u balkanskoj zemlji, srpska kompanija nastavlja da razgovara i sa drugim potencijalnim ponuđačima, uključujući mađarsku nacionalnu naftnu grupu MOL, reklo je dvoje od tih ljudi.
 
Iako vrednost sporazuma nije poznata, NIS u svom najnovijem podnesku za 2024. godinu navodi imovinu od 4,7 milijardi dolara, od čega se otprilike 2,6 milijardi odnosi na udeo ruskih vlasnika.
Sudbina NIS-a visi o koncu još od januara, kada se našla u okviru američkih sankcija usmerenih na Rusiju. Američko ministarstvo finansija pozvalo je ruske vlasnike da prodaju svoj udeo u NIS-u kao deo napora da se cilja naftni prihod Moskve, piše FT.
 
Problemi NIS-a produbili su se kada Vašington nije produžio izuzetke koji su kompaniji omogućavali da nastavi s radom, primoravši je da u petak obustavi proizvodnju nafte.
 
NIS, koji snabdeva ogromnu većinu naftnih derivata u Srbiji, u vlasništvu je ruskih kompanija u 56 odsto, i to preko dve Gaspromove podružnice, uglavnom Gasprom njefta, dok vlada u Beogradu drži oko 30 procenata, a ostatak je u posedu malih akcionara.
Sankcije su dovele do povećane napetosti između vlasnika NIS-a, reklo je dvoje ljudi bliskih kompaniji, pri čemu srpski zvaničnici postaju sve frustriraniji ruskim suvlasnicima zbog ponovljenog odlaganja prodaje koja bi mogla da reši problem.
 
"Delovali su nevoljno da (pregovaraju) sve do samog kraja, iako nije nedostajalo potencijalnih kupaca i bilo je dovoljno vremena da se posao razradi", rekao je jedan od njih.
 
Ovakav stav promenjen je tek poslednjih nedelja, reklo je dvoje ljudi upoznatih sa razgovorima. Ipak, izvori bliski srpskom rukovodstvu dovode u pitanje da li ruska strana zaista želi da proda.
 
U saopštenju od 3. decembra Gasprom njeft je rekao da NIS posluje "uz punu podršku srpske vlade" i opisao njihovu saradnju kao "konstruktivnu". U saopštenju se ne pominje moguća prodaja.
 
Učešće Adnoka proističe iz bliskih odnosa između UAE i Srbije, a ne iz strateških ili poslovnih razloga, rekao je drugi izvor upoznat sa procesom.
 
Adnok je tokom protekle godine pokušao da realizuje međunarodne poslove vredne oko 40 milijardi dolara preko svoje podružnice XRG, koja nastoji da izgradi globalni hemijski, gasni i niskougljenični biznis.
 
Ali svaki potez ka preuzimanju NIS-a, ako bude uspešan, išao bi preko glavnog poslovanja, a ne preko XRG-a, sugerisao je taj izvor.
 
Preferencija Srbije bila bi da sama otkupi preostali deo NIS-a, ali njihovi ruski suvlasnici nevoljno gledaju na prodaju Beogradu, prema dvoje ljudi upoznatih sa situacijom.
 
Beograd nerado razmatra put nacionalizacije zbog straha od izazivanja neprijateljskog javnog mnjenja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, saveznik Kremlja, postavio je rok do sredine januara Gasprom njeftu da proda svoj udeo ili da se suoči sa time da će udeo biti stavljen pod državnu upravu.
Ali on je takođe prošlog meseca rekao da Srbija treba da "izbegne nacionalizaciju i konfiskaciju imovine po svaku cenu", ali da ponudi višu cenu za ruski udeo ako potencijalni dogovor sa stranim kupcem ne bude realizovan.
 
Susedi Srbije suočili su se sa sličnim problemima otkako je Vašington u oktobru uveo posebne sankcije ruskim naftnim kompanijama Lukoil i Rosnjeft. Lukoil poseduje ključne rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji, kao i druge energetske objekte u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
 
Adnok je odbio da komentariše sporazum za Fajnenšel tajms. NIS i Gasprom njeft nisu odgovorili na zahtev za komentar.