Društvo

Od doksiranja do dipfejka: Kako digitalno nasilje uništava živote i šta Srbija (ne) radi po tom pitanju?

Pixabay ilustracija

Pixabay ilustracija

O tome koliko je rasprostranjeno digitalno nasilje u Srbiji - nema zvaničnih podataka. Najavljena je, podsetimo, kriminalizacija tog dela u okviru izmena Krivičnog zakonika. Šta je potrebno za delotvorno sprovođenje novih mera i kako zaštititi žene u digitalnom prostoru?

Digitalno nasilje je neprestano u žiži javnosti, a ujedno je i globalno krovna tema kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".

Sociološkinja, istraživačica Hristina Cvetinčanin Knežević objašnjava za N1 da se digitalnim nasiljem smatra nasilje koje je počinjeno ili multiplikovano posredstvom digitalnih tehnologija.

„Postoje razni oblici digitalnog nasilja, i možemo slobodno reći da svaki oblik nasilja u offline svetu ima svoj parnjak u online svetu. Tako da možemo da govorimo o sajber praćenju, sajber uceni, sajber pretnjama. Takođe imamo i oblik doxing koji sada sve češće obuhvata objavljivanje ličnih podataka sa ciljem da se osoba zastraši, da se izloži nasilju ona ili njena porodica, na primer maloletna deca. I ono sa čim je naša javnost najviše upoznata, to je seksualno-digitalno nasilje koje obuhvata neovlašćeno objavljivanje intimnog sadržaja ili kompjutersko generisanje istog, takozvani deep fake, isto sa idejom da se žena, odnosno osoba koja je izložena tom obliku nasilja ponizi, kontroliše, i da joj se nanese šteta“, pobrojala je oblike digitalnog nasilja sociološkinja.

Više na Linku.