Ekologija
Problemi vetroparka Samoš: Lekcija kako ne graditi obnovljive kapacitete koji su Srbiji preko potrebni
Foto/ vetropark vetrenjače Pixabay ilustracija
Vetropark Samoš trebalo bi da bude najveći vetropark u Srbiji do sada, snage 923 megavata. O kakvom džinu je reč govori i sledeći podatak: planirani kapaciteti njegove 142 vetrenjače su preko 50% veći od ukupnog dosadašnjeg kapaciteta energije vetra kod nas (600 MW).
Samoš bi trebalo i da gotovo samostalno ispuni kratkoročne državne planove, po kojima Srbija treba da ima 1.770 megavata kapaciteta vetroelektrana do kraja decenije. Ovaj vetropark u blizini Kovačice je trebalo da bude važan korak u smeru smanjenja zagađenja i okretanja obnovljivim izvorima.
Ali umesto ovih pozitivnih rezultata, vetropark Samoš postao je – problem, piše Klima101.rs.
Naime, projekat koji je obećavao rekordnu količinu novih zelenih kilovat-časova, zbog neadekvatnog planiranja, doveo je do pobune stanovništva i aktivista u Vršcu, desetinama kilometara daleko od prostora vetroparka.
Drugim rečima, umesto da Republika Srbija razvija obnovljive izvore na zadovoljstvo svih aktera, krenula je stranputicom.
„Bespotrebno se krnji poverenje u obnovljive izvore”, ocenjuje dr Ilija Batas Bjelić sa Instituta tehničkih nauka pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU). „Ovakvim pristupom, umesto da budu rešenje što zaista jesu, obnovljivi izvori postaju trn u oku.”
Dok se očekuje rasplet – ili pak novi zaplet – u ovoj situaciji, analiziramo klimave temelje jednog pogrešno postavljenog projekta i moguće implikacije po napredak čiste energije u Srbiji.
VIše na LINKU.
