Ekonomija
Oko 60 odsto radnika planira da promeni posao u narednih godinu dana- plata i dalje presudan faktor
Pixabay/ilustracija
Plata je i dalje glavni i presudni faktor prilikom odabira posla, navodi 66 odsto ispitanika u istraživanju koje je sproveo Infostud na Regionalnom sajmu poslova. Kako navode iz Infostuda, radnici u Srbiji se ovim stavom približavaju Hrvatskoj u kojoj 74 odsto ispitanika smatra da je upravo plata ključna u odluci da li će prihvatiti određeni posao.
Odmah iza zarade, kandidati u Srbiji najčešće navode međuljudske odnose kao drugi najvažniji faktor za zaposlenje, penosi Nova ekonomija.
Više od 60 odsto zaposlenih kaže a im je važno da rade u timu gde postoji međusobno poštovanje i dobra komunikacija, što je gotovo identično rezultatima u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji.
„U Hrvatskoj je taj udeo nešto veći i iznosi oko 67odsto ispitanika, što ukazuje na blago viša očekivanja u pogledu organizacione kulture. Slede faktori vezani za radno vreme, fleksibilnost i opšti balans života i posla, što ističe oko trećine radnika u Srbiji. Sličan obrazac vidimo i u okolnim zemljama, iako se u Hrvatskoj fleksibilnost češće podrazumeva.“, navode iz Infostuda.
Kod oko jedne trećine ispitanika važnu ulogu ima i mogućnost učenja i napredovanja, tema koja je u Srbiji izraženija nego u Hrvatskoj, ali manje nego u BiH. Sigurnost posla jeste važna, ali ne presudna- navodi je nešto manje od 20 odsto radnika, što Srbiju ponovo smešta između Hrvatske (gde je osećaj stabilnosti veći) i BiH (gde je nesigurnost češće prisutna).
Spremnost na promenu posla – signal poslodavcima da moraju biti konkurentniji
Podaci otkrivaju visok nivo mobilnosti radnika u Srbiji. Tokom prethodne godine, 37 odsto zaposlenih promenilo je posao, praktično svaki treći radnik. Taj nivo mobilnosti veoma je sličan BiH i Severnoj Makedoniji, dok Hrvatska beleži nešto niži nivo promena.
Ono što posebno privlači pažnju jeste planirano ponašanje radnika u narednom periodu: 59 odsto ispitanika u Srbiji planira da promeni posao tokom narednih godinu dana. Drugim rečima, više od polovine zaposlenih prati tržište rada i razmatra nove prilike, čak i ako su trenutno zaposleni. U ovakvim okolnostima poslodavci više ne mogu računati na to da će lojalnost dolaziti sama po sebi, moraju imati jasnu i snažnu ponudu koja će radnike motivisati da ostanu.
Na pitanje da li se plaše da bi mogli ostati bez posla, trećina zaposlenih u Srbiji odgovara potvrdno, što znači da se svaki treći radnik povremeno oseća nesigurno. Ovo je očekivan nivo za tržište koje često prolazi kroz ekonomske i strukturne promene.
Sa druge strane, 42 odsto ispitanika kaže da se ne plaši, dok 28 odsto o tome uopšte ne razmišlja. Srbija se tako nalazi na sredini regionalne skale- radnici u Hrvatskoj osećaju najmanju nesigurnost, dok je u BiH taj strah najizraženiji. U Srbiji je situacija uravnotežena, ljudi uglavnom ne žive u strahu, ali su dovoljno svesni da sigurnost nije uvek zagarantovana.
Kolika je „pristojna“ plata po mišljenju radnika?
Kada govorimo o zaradi, istraživanje daje jasnu sliku očekivanja zaposlenih u vezi sa iznosom koji je potreban za normalan život. Na osnovu odgovora ispitanika izračunate su očekivane prosečne neto plate po zemljama:
• Hrvatska: oko 1.650 evra
• Srbija: oko 1.165 evra
• Severna Makedonija: oko 1.075 evra
• Bosna i Hercegovina: oko 1.050 evra
U Srbiji se posebno izdvaja podatak da 64 odsto ispitanika očekuje platu u opsegu od 730 do 1.330 evra. To znači da gotovo dve trećine radnika smatra da bi upravo taj okvir omogućio pristojan život, iznos koji nije luksuzan, ali obezbeđuje stabilnost i mogućnost dugoročnog planiranja.
Ovaj raspon očekivanja Srbiju jasno smešta u sredinu regionalne lestvice, iznad BiH i Makedonije, ali ispod Hrvatske, što se u potpunosti uklapa u razlike u troškovima života i standardu u svakoj od zemalja.
