Društvo

Medijski pejzaž Srbije: Televizije sa nacinalnom dozvolom uzimaju najveći deo publike

FOTO: Ilustracija/Pixabay

FOTO: Ilustracija/Pixabay

Televizija i dalje predstavlja dominantan izvor informisanja u Srbiji, a medijski pejzaž izrazito je centralizovan: četiri komercijalna emitera sa nacionalnim dozvolama - TV Pink, TV Happy, TV Prva i TV B92 - zajedno sa Radio televizijom Srbije apsorbuju oko 70 odsto ukupne publike, pokazala je analiza "Medijski pejzaž Srbije: Analiza sadržaja nacionalnih televizija".

Ukidanje kvantitativne obaveze emitera da najmanje petinu programa čine kulturno-umetnički, naučno-obrazovni, dokumentarni i dečji sadržaji, uz istovremeno uvođenje nepreciznog kriterijuma "raznovrsnosti", otvorilo je prostor za dodatnu komercijalizaciju programskih šema, navela je danas Fondacija Slavko Ćuruvija.

Istovremeno, višegodišnji izostanak efikasnog nadzora REM-a, posebno od novembra 2024. godine, kada je istekao mandat prethodnom sazivu Saveta REM-a, doprineo je tome da se ozbiljna kršenja zakonskih i programskih obaveza ne sankcionišu, što je omogućilo dominaciju rijaliti formata, infoteinmenta i politički instrumentalizovanih sadržaja.

Diskurzivna analiza sadržaja informativno-političkih emisija na TV Prva, TV Pink, TV Happy i TV B92 pokazuje postojanje doslednog i sistemski održavanog propagandnog obrasca u kojem se stvarnost konstruiše kroz binarni narativ.

Na jednoj strani nalazi se vlast kao jedini legitimni čuvar poretka, stabilnosti i nacionalnog identiteta, dok su na drugoj strani opozicija, studenti, univerziteti, građanske inicijative i nevladine organizacije predstavljeni kao koordinisani akteri destabilizacije države, najčešće povezani sa spoljnim faktorima, stranim službama ili "antisrpskim" interesima, navodi se u analizi.

Kroz strategije delegitimizacije, moralne panike, psihologizovanja političkog neslaganja, retorike izdaje i upotrebe patoloških etiketa, ove emisije sistematski dehumanizuju kritičke glasove, oduzimaju političku autonomiju građanima, demonizuju akademske institucije i normalizuju represiju kao poželjan odgovor na "pretnju".

Ovaj diskurs funkcioniše kao ideološki aparat koji ne informiše nego disciplinuje: on zatvara javni prostor za demokratsku raspravu, proizvodi atmosferu straha, potiskuje društveni pluralizam i učvršćuje autokratski okvir u kojem je svaka kritika vlasti predstavljena kao napad na državu, navala je Fondacija Slavko Ćuruvija.