BBC News

Kako da prepoznate da li je vaš novi omiljeni izvođač stvaran

Woman in silhouette listening to music on smarphone in front of a bright pink background

Woman in silhouette listening to music on smarphone in front of a bright pink background

Dok muzika stvorena uz pomoć veštačke inteligencije preplavljuje striming platforme, množe se pitanja da li se slušaocima duguje veća transparentnost.

žena sluša muziku preko telefona sa blutut slušalicama dok stoji na ulici u Londonu osvetljenoj uličnim svetlom
Getty Images

Pojavila se nova pesma koja vam, da parafraziramo poznate reči Kajli Minog, jednostavno ne izlazi iz glave.

Ali šta ako ju je napravio robot, ili je i sam izvođač proizvod veštačke inteligencije?

Da li platforme za slušanje muzike imaju obavezu da obeleže muziku koju je stvorila veštačka inteligencija?

I da li je to uopšte važno ako vam se pesma dopada?

Anketa objavljena prošle nedelje pokazala je da 97 odsto ispitanika nije moglo da prepozna pesmu koju je stvorila veštačka inteligencija.

Ali postoje neki pokazatelji, ako znate na šta treba da obratite pažnju.

Evo kratkog vodiča.

Ne nastupa uživo niti je prisutan na društvenim mrežama

Muzika zasnovana na veštačkoj inteligenciji postala je jedna od najvrelijih tema prošlog leta, posle optužbi da je bend The Velvet Sundown stvorila veštačka inteligencija, zbog čega je postao viralan.

Bend, koji nije imao izdavača i gotovo nikakvo prisustvo na društvenim mrežama, brzo je sakupio stotine hiljada slušalaca mesečno na platformi za slušanje muzike Spotifaju (Spotify) posle objavljivanja dva albuma u razmaku od samo nekoliko nedelja, što je izazvalo sumnju u muzičkoj industriji.

U početku je bend poricao ovu tvrdnju, a zatim su sebe opisali kao sintetički projekat „koji vode ljudske kreativne smernice, dok se komponovanje, pevanje i izgled obavljaju uz podršku veštačke inteligencije".

Tvrdili su da je projekat bio „umetnička provokacija", a ne prevara, ali su mnogi obožavaoci smatrali da su izigrani.

„Detektivi" na internet bili su sumnjičavi zbog njihovih retuširanih fotografija, koje imaju narandžasti filter i neupečatljivu pozadinu.

Takođe, nije postojala nijedna zabeležena informacija da su ikada nastupili uživo, nijedna komentar obožavalaca na društvenim mrežama, kao ni nijedna fotografija ili video-snimak sa koncerta.

Članovi benda nisu davali intervjue, niti su imali lične naloge na društvenim mrežama.

Provera da li izvođač postoji u stvarnom svetu i da li je prisutan na društvenim mrežama može da bude važan pokazatelj da li je stvaran.

Međutim, stručnjaci za BBC kažu da je zbog sve sofisticiranije tehnologije sve teže prepoznati da li je pesma napravljena pomoću veštačke inteligencije.

Ipak, kažu da iako nije lako, postoje neki znakovi na koje slušalac treba da obrati pažnju.

„Mešavina rok hitova ubačenih u blender"

Kada je britanska izvođačica El Džej Rič počela da koristi veštačku inteligenciju za stvaranje muzike pre otprilike pet godina, seća se da je sistem tada mogao da generiše samo tri sekunde zvuka odjednom, pa je za minut pesme bilo potrebno oko deset sati.

Danas cela pesma može da se napravi brzo, davanjem kratkog uputstva, što je izazvalo ono što stručnjaci nazivaju „eksplozijom" muzike stvorene pomoću veštačke inteligecije, koja se na platformama za slušanje muzike ponekad pogrdno naziva slop (bućkuriš).

Ako pesma zvuči šablonski, slatka je, ali bez dubine i osećanja, to može da budu naznaka da je stvorena pomoću veštačke inteligencije, kaže ova muzičarka koja često govori o tehnologiji.

Još jedan pokazatelj su vokali koji zvuče kao da im nedostaje dah.

Pesme stvorene pomoću veštačke inteligencije obično imaju generičku strukturu strofa i refrena i retko imaju zadovoljavajući završetak.

Veštačka inteligencija je takođe sklona stvaranju tekstova koji su gramatički ispravni, dok neke od najlepših i najpopularnijih stihova koje su napisali ljudi nemaju uvek smisla, objašnjava Rič.

Dovoljno je navesti stih Ališe Kiz „betonska džungla u kojoj se snovi ostvaruju".

„Ako se ne oseća emociju, to je veliki pokazatelj", dodaje bivša voditeljka BBC emisije Click.

„Da li muzika stvara tu napetost i razrešenje te napetosti, koji su ključni deo muzike koju volimo?

„Da li ima neku priču?"

Još jedan tipičan pokazatelj je nerealno visok nivo produktivnosti.

Profesorka Džina Nef iz Minderu centra za tehnologiju i demokratiju pri Univerzitetu u Kembridžu, daje primer umetnika za kojeg se nedavno verovalo da je stvoren veštačkom inteligencijom jer je istovremeno objavio više veoma sličnih albuma.

Pesme su zvučale kao mešavina rok muzike iz 1980-ih, kao da su „pravi klasični rok hitovi ubačeni u blender".

„To je većini ljudi sasvim u redu kao pozadinska muzika, ali to neće moći da stvori superzvezde budućnosti koje, naravno crpe iz prošlosti, ali onda od toga prave nešto potpuno novo", dodaje ona.

„Veštačka inteligencija još nije osetila bol slomljenog srca"

Ponekad može da se izdvoji pesma koja zvuči gotovo savršeno, bez sitnih grešaka ili odstupanja.

To može da znači da se vokali ne naprežu previše i da je produkcija previše ispeglana, kaže Toni Rig, savetnik u muzičkoj industriji i predavač na Univerzitetu u Lankaširu u Engleskoj.

Dodaje da čudne fraze, neprirodna emotivna intonacija i tekstovi koji deluju generički ili se ponavljaju takođe mogu da budu pokazatelji da je pesma stvorena pomoću veštačke inteligencije.

„Veštačka inteligencija još nije osetila bol slomljenog srca... Ona poznaje samo obrasce", objašnjava on.

„Ono što muziku čini ljudskom nije samo zvuk, već i priča koja ga prati".

Pažnju takođe treba obratiti i na vokale.

„Pevači" koje stvara veštačka inteligencija često malo nejasno izgovaraju reči.

Suglasnici i praskavi suglasnici (tvrdi glasovi poput p i t) često nisu sasvim precizni.

Možete čuti i „fantomske" deonice u kojima se prateći vokali pojavljuju ili nestaju nasumično, bez logike.

Ipak, Rig naglašava da su ovo „naznake, ne dokaz", i priznaje da prosečnom slušaocu nije lako da prepozna muziku koja je stvorena pomoću veštačke inteligencije.

Imodžen Hip na sceni u Los Anđelesu ranije ove godine
Getty Images
Muzičarka Imodžen Hip razvila je, uz pomoć veštačke inteligencije, vokalni model nazvan ai.Mogen

Pored toga što se koristi za stvaranje celih pesama, veštačka inteligencija postaje i alat koji neki dokazani umetnici koriste da unaprede kreativni postupak.

Trenutno ne postoji obaveza, niti ujednačen standard prema kojem bi umetnici morali da obaveste obožavaoce da li i kako koriste veštačku inteligenciju.

Neki o tome govore vrlo otvoreni.

Na primer, Bitlsi su koristili mašinsko učenje da izvuku glas Džona Lenona sa snimka na kaseti iz 1970-ih da bi mogli da objave ono što su nazvali „njihova poslednja pesma", Now and Then, 2023. godine.

A izvođači poput Imodžen Hip i Timbalanda su pomoću veštačke inteligencije stvorili verzije njihovih glasova i objavili singlove pod tim imenima.

Prošlog meseca, Hip je objavila pesmu Aftercare koristeći glasovni model nazvan ai.Mogen, koji je stvorila veštačka inteligencija obučena na njenom glasu.

Napravila je glasovni model kao četbot, što je „očajnički pokušaj" da odgovori na poplavu poruka i zahteva, među kojima su i oni od obožavalaca.

Međutim, u poslednje vreme njen glasovni model se pojavljuje u više pesama i omogućava Hip da ostvari mnogo više saradnji nego što bi inače mogla zbog nedostatka vremena.

Iako kaže da „zvuči drugačije ako zaista poznajete moj glas", uložila je mnogo truda da verzija njenog glasa koju je stvorila veštačka inteligencija zvuči ljudski i ne misli da prosečan slušalac može da prepozna razliku.

Hip ne pokušava da zavara publiku jer je ai.Mogen naveden kao saradnik na pesmi.

Nada se, međutim, da ako ljudi osete ljudsku povezanost sa pesmom, a pri tome ne znaju da deo vokala peva njena verzija glasa stvorena veštačkom inteligencijom, da će možda preispitati negativne predstave ili strahove u vezi sa veštačkom inteligencijom.

„Nadam se da će ljudi slušati, da neće primetiti i da će u tome pronaći mir", kaže ona za BBC.

Dodaje da nije protiv upotrebe veštačke inteligencije za stvaranje muzike, ali se time jednostavno još nije bavila.

Hip smatra da bi trebalo da postoji više transparentnosti u vezi sa tim šta je sve uključeno u nastanak pesme i na koji način je upotrebljena veštačka inteligencija.

Upoređujući to sa nekim ko čita sastojke na gotovom jelu koje treba da se stavi u mikrotalasnu pećnicu, kaže: „To nam je potrebno za muziku, i to nam je potrebno za veštačku inteligenciju".

Koraci ka transparentnosti

Trenutno ne postoji zakonska obaveza za striming platforme da označavaju pesme stvorene pomoću veštačke inteligencije uprkos sve glasnijim zahtevima da se takvi sadržaji jasno označe.

U januaru je striming platforma Dizer (Deezer) pokrenula alat za otkrivanje veštačke inteligencije, a ovog leta i sistem koji posebno označava muziku stvorenu pomoću veštačke inteligencije.

Dizer navodi da njihov sistem može da označi pesme napravljene najproduktivnijim alatima za stvaranje muzike pomoću veštačke inteligencije i da rade na proširenju sposobnosti da otkriju muziku koju su napravili drugi.

Navode da je veoma nizak rizik od lažnih pozitivnih nalaza, na primer da se pesma koju je napravilo ljudsko biće greškom označi kao da je stvorena pomoću veštačke inteligencije.

Ove nedelje, kompanija je saopštila da je trećina (34 odsto) ukupnog sadržaja koji se postavlja na platformu u potpunosti stvoren veštačkom inteligencijom, što je oko 50.000 pesama dnevno.

Manuel Musalam, direktor istraživanja u Dizeru, kaže da je njegov tim bio toliko iznenađen brojem pesama koje je detektor označio odmah po pokretanju sistema da „smo bili prilično uvereni da imamo problem".

Alat je, između ostalog, brzo označio muziku benda The Velvet Sundown, grupe koja je ovog leta postala hit, kao „100 odsto stvorenu pomoću veštačke inteligencije".

I druge platforme su nedavno najavile da će preduzeti korake da obezbede veću transparentnost.

U septembru je Spotifaj najavio da će do kraja godine uvesti novi filter za spam za identifikaciju zlonamernih pojedinac i grupa i da spreče preporučivanje „bućkuriš" muzike slušaocima.

U protekloj godini uklonili su više od 75 miliona spam numera.

Platforma takođe podržava sistem koji omogućava izvođačima da navedu gde i kako je veštačka inteligencija korišćena pri stvaranju pesme, preko sistema konzorcijum članova muzičke industrije koji se zove DDEX.

Ovi podaci biće uključeni u metapodatke pesme i vidljivi u aplikaciji.

Spotifaj navodi da se time izlazi u susret želji slušalaca da imaju više informacija, ali i „jača poverenje".

„Nije reč o kažnjavanju umetnika koji odgovorno koriste veštačku inteligenciju, niti o spuštanju rejtinga pesama zbog iskrenog navođenja kako su nastale".

Da li je upšte bitno što se koristi veštačka inteligencija?

Ako ste se stvarno zaljubili u novog izvođača, da li je važno da li su oni, ili njihova dela napravljeni uz pomoć veštačke inteligencije?

Neki smatraju da je prisustvo veštačke inteligencije nebitno, jer slušanje pokreće uživanje, a muzika koja ljude čini srećnim već ispunjava svoju glavnu svrhu.

Drugi smatraju da bi ljubiteljima muzike trebalo da se omogući da donose informisane odluke o tome šta slušaju.

Mnogi umetnici izrazili su duboku zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije, a stotine muzičara, među kojima su Dua Lipa i ser Elton Džon, protestovali su zbog korišćenja njihovih pesama za obuku modela veštačke inteligencije.

El Džej Rič kaže da upotreba veštačke inteligencije u muzici otvara mnoga „čudna i divna etička pitanja" za koja još uvek nema odgovora.

„Na primer, ako se od pesme naježite, zar je bitno da li ju je napisala veštačka inteligencija ili ne?"