Društvo
"Ne možete sedeti na dve stolice": Pritisak iz EU ka Beogradu raste, da li će Srbija morati da se izjasni na kojoj je strani "gvozdene zavese"?
Foto/ Ilustracija Pixabay EU
U kratkom vremenskom periodu stiglo je nekoliko izjava evropskih zvaničnika u kojima se poručuje da Srbija više ne može da sedi na dve stolice i da bi trebalo da izabere između Evropske unije i Rusije. Sagovornici Insajdera očekuju da će se pritisak u tom smeru na Beograd nastaviti i napominju da se to dešava istovremeno sa američkim pritiskom na Srbiju u kontekstu NIS-a.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je juče u razgovoru sa novinarima da je izveštaj EK o Srbiji oštar i da zaista vidi mesto za Srbiju u Evropskoj uniji, ali za demokratsku Srbiju.
"Ne možete sedeti na dve stolice", poručila je Marta Kos.
Ona je rekla da je neprihvatljivo da državljani Rusije dobijaju državljanstvo Srbije po posebnoj proceduri, a da su neki od njih na listama za sankcije, kao i to da se prisustvuje vojnoj vežbi Rusije "Zapad".
I šef delgacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat se na Beogradskoj bezbednosnoj konferenciji osvrnuo na nedavni izveštaj Evropske komisije uz poruku da u procesu proširenja "nema prečica". Naveo je da pristupanje EU nije samo ulazak na jedinstveno tržište, već i izbor o konkretnom usklađivanju u spoljnoj i bezbednosnoj politici, i da EU mora da zna da će joj Srbija "čuvati leđa". Kako je poručio, EU na tom polju mora da vidi "jasniji i konzistentniji" signal.
Osim toga, juče je u Srbiji boravio i ministar spoljnih poslova ekonomski najsnažnije države članice EU Nemače Johan Vadeful. On je u intervjuu za ARD, a kako prenosi Dojče vele, poručio da Srbija mora da izabere između Rusije i Evrope.
Koordinisani nastupi iz EU
Sve ove poruke ukazuju na to da Evropska unija sada pokušava na neki način da ostvari sinergiju sa američkim pokušajima, i da pritisne Srbiju da prekine odnose sa Rusijom u kontekstu NIS-a, smatra Marko Todorović iz Centra za Evropske politike.
Kako dodaje u izjavi za Insajder, istiskivanje Rusije iz NIS-a neminovno vodi pogoršanju odnosa sa Srbijom, a sada EU vidi priliku da se sve to učini u jednom paketu.
"Da prosto bude vrlo jasno da Srbija prekida sa tom politikom sedenja na dve stolice i da se jasnije opredeli za evropske integracije. Ako pričamo o nekoj dugoročnijoj politici, svakako da uopšte ne možemo da govorimo o članstvu Srbije u EU i o napretku ka tom članstvu bez usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom", napomenuo je Todorović.
Potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak smatra da nastupi evropskih zvaničnika o Srbiji jesu koordinisani i navodi da je došlo vreme za poruke da ne može da se sedi na više stolica.
"Ja sam iskreno to očekivao i ranije. Zaista niko nije očekivao da će do tog momenta doći krajem 2025. godine, s obzirom na sve što se izdešavalo od 2022. godine i ruske invazije na Ukrajinu", istakao je on za Insajder.
Prema njegovim rečima, ne može da se priča da smo za Evropsku uniju, a onda da se ne usklađuje sa EU kada su u pitanju spoljnopolitičke pozicije u vreme kada traje najveći ratni sukob u Evropi od Drugog svetskog rata i kada se menja celokupan planetarni poredak.
"Morate da se izjasnite da ste zaista na toj strani. Mi smo fizički na zapadnoj strani gvozdene zavese koja je povučena u Ukrajini, ali vrednosno smo ambivalentni. Tačnije, rekao bih da ova vlast vrednosno stoji na istočnoj strani gvozdene zavese. I to je nešto što svi zvaničnici EU pričaju. Tu samo postoji razlika u tome ko veruje da vlast može da napravi takav izbor, a ko vidi da to neće moći da se desi. Zato imamo različite pristupe iz EU", smatra Međak.
Kaže da izbor mora da se napravi i da misli da će se to u nekom trenutku dogoditi, ali i on ističe da to neće biti zbog aktivnosti EU, već zbog aktivnosti SAD i sankcija NIS-u.
"Doći ćemo u situaciju da evropske probleme rešavaju Amerikanci", rekao je Vladimir Međak.
Mali koraci ka usaglašenosti sa spoljnom politikom EU nisu dovoljni
Srbija nema obavezu da se uskladi sa spoljnom politikom EU dok ne postane članica, ali Marko Todorović navodi da je to tako samo na papiru.
"Vidimo da sada već četiri godine ne otvaramo Klaster 3, iako Evropska komisija svake godine kaže da smo spremni. Činjenica je da, kada se odlučuje, sve države prosto imaju pravo veta. Mnoge države to pravo veta iskoriste gledajući u spoljnu politiku Srbije", rekao je.
Dodaje da mali koraci u podizanju nivoa usaglašenosti sa deklaracijama visokog predstavnika EU ne znače ništa ukoliko Srbija i dalje vodi politiku sedenja na dve stolice i ukoliko se ne uvode sankcije Rusiji.
"I ne samo to. Ukoliko prosto postoji ta saradnja, bilateralni sastanci, ukoliko predsednik Vučić ide u Moskvu itd. Čini mi se da EU sada prosto želi da iskoristi situaciju i da na neki način dodatno pritisne Srbiju", rekao je Todorović.
Prema njegovim rečima, EU je do sada u dobroj meri tolerisala ponašanje Srbije i neuvođenje sankcija Rusiji od 2022. godine.
"U početku je taj pritisak bio izuzetno veliki. Ali se čini da je kasnije opao, jer je Srbija našla načine da zaobiđe tu kritiku. U međuvremenu smo slali humanitarnu pomoć Ukrajini. To je verovatno na neki način neko vreme bilo dovoljno. Sada, u tom dugoročnijem smislu, svakako se očekuje od Srbije potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom", rekao je.
Pritisak iz EU neće oslabiti
Prema rečima Vlaidmira Međaka, izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a je samo jedan par rukava, i to je ono što se dešava zahvaljujući SAD.
"A onda, nakon toga ide uvođenje i prihvatanje sankcija Rusiji i svima onima koji su pod sankcijama u onih 19 paketa koje je EU uvela To znači usklađivanje sa spoljnom politikom. Celo poglavlje 32 u pregovorima sa EU se na tome zasniva i to je zakucano još 2014. godine", naveo je Međak.
Napominje da pritisak iz EU neće oslabiti i da se posle godišnjeg izveštaja EK vidi da je zajedno sa Kosovom, Severnom Makedonijom i BiH, stavljena na klupu za rezervne igrače i da se u smislu ulaska u Uniju pominju samo crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.
"A 2018. je Srbija bila predvodnik procesa. Tako da je naša pozicija već promenjena zahvaljujući našem ponašanju. Za početak treba da se uvedu sankcije Rusiji, pa onda da se ispuni sve ono što je rečeno u izveštaju – vladavina prava, sloboda okupljanja, govora, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala", naveo je.
Međak zaključuje da su to sve suštinski problemi koji dolaze nakon sankcija Rusiji i da to neće nestati sa dnevnog reda kada se te sankcije uvedu.
