BBC News

Tajni američko-ruski plan za kraj rata u Ukrajini: Šta je poznato

ukrajina, rat u ukrajini, ljudi tuguju ispred uništene zgrade u ukrajini

ukrajina, rat u ukrajini, ljudi tuguju ispred uništene zgrade u ukrajini

Vašington i Moskva su navodno tajno sastavili plan od 28 tačaka, prema kojem bi Ukrajina trebalo da se odrekne značajnog dela teritorije i prepolovi vojsku, objavilo je nekoliko medija.

ukrajina, rat u ukrajini, ljudi tuguju ispred uništene zgrade u ukrajini
REUTERS/Thomas Peter
Rat u Ukrajini, koji je počeo februara 2022, doneo je velike patnje

Amerikanci i Rusi navodno su tajno skovali plan od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini, prema kojem bi se Kijev odrekao značajnog dela teritorije, objavilo je više svetskih medija.

Osim toga, plan predviša i značajno smanjenje ljudstva u ukrajinskoj vojsci, kao i opreme

Bela kuća je potvrdila postojanje „detaljnog i prihvatljivog“ mirovnog plana.

Dodala je da je predsednik Donald Tramp postao „nezadovoljan“ i Rusijom i Ukrajinom „zbog njihovog odbijanja da se posvete mirovnom sporazumu“ i da je njegov tim radio na tome.

Moskva nije ni potvrdila ni negirala da je plan izrađen.

Kabinet ukrajinskog predsednika objavio je 20. novembra uveče da je Vladimir Zelenski „zvanično primio od američke strane nacrt plana koji, prema proceni američke strane, može da pomogne u oživljavanju diplomatije.

Zelenski je potom izjavio da je spreman za otvorene i iskrene razgovore sa američkim partnerima.

Ukrajina je više puta do sada odbacivala predloge o predaji bilo kog dela teritorije.

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko se 20. novembra sastala sa visokom američkom vojnom delegacijom u Kijevu.

Kabinet Zelenskog je saopštio da su se „dve strane saglasileda rade na odredbama plana na način koji će dovesti do pravičnog okončanja rata“.

Plan su navodno sastavili Stiv Vitkof, izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, kojik je više puta od januara boravio u Moskvi, i ruski specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev.

„Možete li da potvrdite postojanje ovog plana?", upitao je portparola Kremlja Dmitrija Peskova BBC dopisnik iz Rusije Stiv Rozenberg.

„Ne. Mogu samo da ponovim ono što smo već rekli više puta.

„Nemamo ništa novo da dodamo onome što je rečeno na Aljasci (kada su se u avgustu sastali Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin)", odgovorio je Peskov.

Aksios, Fajnenšel tajms i agencija Rojters 19. novembra objavili su da su Sjedinjene Države i Rusija tajno razvile plan koji predviđa predaju celog Donbasa Rusiji, zamrzavanje linije fronta u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti i značajno smanjenje ljudstva i opreme ukrajinskih oružanih snaga.

Prema NBC njuzu, Tramp je ove nedelje odobrio plan od 28 tačaka za mir Rusije i Ukrajine koji je tajno sklopljen u Beloj kući u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Dmitrijevim.

Navodno su u izradi plana učestvovali Vitkof, američki potpredsednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rio i Džared Kušner, Trampov zet, prema NBC-ju.

Tim Kirila Dmitrijeva odbio je da komentariše novinske izveštaje.

BBC je zatražio komentar od Bele kuće i saradnika Vitkofa.

Veruje se da ni evropski ni ukrajinski zvaničnici nisu bili uključeni u izradu novog predloga, što je izazvalo strahove da bi on, u ogromnoj meri, mogao da bude povoljan za Rusiju.

Kaja Kalas, šefica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost, upozorila je da je za uspeh bilo kakvog plana potrebno da se u njega uključe Ukrajinci i Evropljani.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro nadovezao se rečima da „Ukrajinci ne žele nikakav oblik kapitulacije“.

Američki državni sekretar Marko Rubio napisao je na mreži Iksu da će postizanje „trajnog mira zahtevati da obe strane pristanu na teške, ali neophodne ustupke“.

SAD se konsultuju sa obe strane uključene u sukob kako bi „razvile listu potencijalnih ideja za okončanje ovog rata“, dodao je.

Dan posle objave informacije o navodnom tajnom američko-ruskom planu, u KIjev su došli visoki zvaničnici Pentagona da „razgovaraju o naporima za okončanje rata“ sa Rusijom, saopštila je američka vojska.

Tim, koji predvodi sekretar američke vojske Den Driskol, razgovarao je 20. novembra sa ukrajinskom premijerkom Julijom Sviridenko.

Otkako je Tramp počeo drugi predsednički mandat u januaru, ovo je najviša vojna delegacija koja je došla u Kijev.

U njoj su i načelnik Generalštaba vojske general Rendi Džordž i vrhovni komandant američke vojske u Evropi.

Pogledajte video: Tramp Makronu rekao da 'Putin želi da sklopi dogovor zbog njega'

Šta se zna o navodnom planu?

Nekoliko svetskih medija izvestilo je o detaljima mogućeg plana u 28 tačaka, za koji se kaže da su se s njim složili izaslanik američkog predsednika Stiv Vitkof i ruski specijalni izaslanik Kiril Dimitrijev.

Viši američki zvaničnik potvrdio je za BBC da je Vitkof „u tišini radio“ na predlogu i da je dobijao doprinose i od Ukrajinaca i od Rusa „o tome koji uslovi su im prihvatljivi za okončanje rata“.

Prvi detalji plana pojavili su se 19. novembra.

Prema tim informacijama, plan podrazumeva krupne ustupke Ukrajine.

Ali zvaničnik koga je intervjuisao BBC rekao je da će „obe strane morati da prave ustupke, ne samo Ukrajina“.

Od Kijeva se očekuje:

  • da se odrekne delova Donbasa u istočnoj Ukrajini koje i dalje kontroliše;
  • da smanji veličinu vojske;
  • da se liši velikog dela oružja
  • da prizna ruski jezik
  • da odobri zaštićeni status Ruske pravoslavne crkve

Prema Aksiosu, koji je prvi izvestio o ovom planu, odricanje od ostatka Donbasa bilo bi u zamenu za američke bezbednosne garancije za Kijev i Evropu od buduće ruske agresije.

Fajnenšel tajms je dodao da bi Ukrajina takođe morala da pristane da prepolovi vlastitu vojsku.

Isti izvor je pisao da bi Ukrajina morala zvanično da prizna ruski jezik i da odobri zaštićeni status Ruske pravoslavne crkve.

Prema Telegrafu, međutim, Kijev bi i dalje zadržao zakonsko vlasništvo nad Donbasom, dok bi Rusija plaćala nenavedenu rentu za de fakto kontrolu nad teritorijom.

Prema ukrajinskom ustavu, teritorijalna pitanja moraju da budu stavljena na nacionalni referendum, a takvo glasanje koje gotovo sigurno ne bi uspelo.

Predložena struktura „iznajmljivanja“ bi zaobišla taj zahtev.

Izvor kog je intervjuisala novinska agencija AFP rekao je da plan traži „priznavanje Krima i drugih regiona koje su zauzeli Rusi“.

Rat u Ukrajini se bliži četvrtoj godini.

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. i od tada je zauzela oko 20 odsto celokupne ukrajinske teritorije ili petinu teritorije.

Četiri ukrajinska regiona - Donjeck, Lugansk (zajedno čine veliki region Donbas), Zaporožje i Herson - Rusija je proglasila za njene oblasti, iako ih ne kontroliše sve ili samo delimično.

Još 2014. Rusija je anektirala južno ukrajinsko poluostrvo Krim.

Šta nije jasno u planu?

Kompletni detalji plana još nisu poznati.

Prema izvoru kog je citirao AFP, „nejasno“ je na šta će se obavezati Rusija u zamenu za ustupke koje je Kijev prethodno opisao kao ravne kapitulaciji.

Putin odavno zahteva da se Kijev odrekne planova da se pridruži savezu NATO koji se nalazi pod američkim vođstvom i da povuče trupe iz četiri oblasti koje Moskva smatra delom Rusije.

Moskva nije dala nikakav nagoveštaj da je odustala od bilo kog od tih zahteva, a Ukrajina je prethodno saopštila da ih neće prihvatiti.

Kijev i njegovi zapadni saveznici, u koje spadaju i SAD, pozivaju na momentalni prekid vatre duž ogromne linije fronta.

Ali Moskva je to isključila, ponovivši zahteve za koje Ukrajina kaže da se svode na de dakto kapitulaciju.

Početkom ovog meseca, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da se preduslovi Moskve za mirovni sporazum, u koje spada i ustupanje teritorije, stroga ograničenja za veličinu ukrajinske vojske i neutralnost zemlje, nisu izmenili otkako ih je Putin izložio 2024. godine.

Ima li plan šansu da uspe?

Vitalij Ševčenko, specijalista za Rusiju i Ukrajinu BBC Monitoringa, kaže da se američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu „malo razlikuje od maksimalističkih zahteva koje je prethodno iznela Moskva“.

Ako je istina da Vašington podržava nešto što je praktično lista želja Vladimira Putina za Ukrajinu, „to će dodatno uneti sumnje u to da je SAD nepristrasni posrednik u naporima za okončanje rata“, dodaje on.

Ujedno, pojačače već postojeću zabrinutost u Evropi da Vašington pokušava da je skrajne dok radi na unapređenju veza sa Moskvom.

Tom Bejtmen, BBC-jev dopisnik iz Vašingtona, kaže da je Moskva već iznosila ove zahteve ranije i da njih Kijev doživljava kao kapitulaciju.

„Vašington je nedavno pooštrio stav prema Moskvi novim sankcijama i možda se priprema da jače pritisne Zelenskog oko onoga što on i njegovi evropski saveznici odavno smatraju crvenim granicama preko kojih se ne prelazi“, dodaje.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]