Društvo
Požari sve učestaliji: Uzroci se uglavnom mogu sprečiti, potrebna odgovornost svih
Požar vatrogasno vozilo / ilustracija pixabay
Od početka 2025. godine evidentirano je više od 6.300 požara na građevinskim objektima, od čega se 436 dogodilo od početka ove grejne sezone, 15. oktobra, pokazuju podaci MUP-a. Nepažnja i nemar su, kako kažu, najčešći uzroci požara u kojima su, samo tokom ove godine, ukupno stradale 54 osobe.
Požari tokom grejne sezone, nekad i sa najtežim posledicama, uprkos konstantnim apelima nadležnih službi na veću pažnju građana, nisu retkost. Grejna tela, odnosno nepropisno rukovanje i njihova neadekvatna priprema za početak grejanja, često se u medijima navode kao jedan od ključnih uzroka požara. Da je ljudski faktor uglavnom presudan u ovim slučajevima iskustva su i vatrogasno-spasilačkih jedinica MUP-a.
U periodu od 1. januara do 12. novembra ove godine na teritoriji Srbije, evidentirano je ukupno 36.250 vanrednih događaja od čega 28.413 požara, 16 eksplozija i 7.821 ostalih intervencija, pokazuju podaci MUP-a.
Samo na građevinskim objektima u istom periodu je došlo do 6.363 požara i eksplozija, što je za 527 požara više u odnosu na isti period prošle godine. Uprkos znatno većem broju požara, broj žrtava je manji, pa su tako tokom 2025. poginule 54 osobe, dok je u istom vremenskom periodu 2024. stradalo 57 ljudi, navode.
U svim zabeleženim vanrednim događajima pripadnici Sektora za vanredne situacije spasili su ukupno 1.246 osoba, od čega u požarima na građevinskim objektima 326.
Na osnovu iskustva vatrogasno-spasilačkih jedinica uzroci požara uglavnom su nepažnja ili nemar.
“Razlog nastanka najvećeg broja požara na građevinskim objektima u toku grejne sezone su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, ostavljanje odeće ili drugih zapaljivih predmeta u blizini peći ili grejalica, preopterećenje elektroinstalacija i neispravni električni uređaji. Sve ove uzroke, uglavnom, možemo svrstati u ljudski faktor”, objašnjavaju u MUP-u.
Šef odseka u Upravi za Vatrogasno-spasilačke jedinice SVS Aleksandar Krstić prošle godine za N1 je
istakao da je početak grejne sezone period kada su požari u stambenim objektima najčešći.
„Početak grejne sezone obeležavaju problemi sa električnim instalacijama, kvarcnim pećima. A, onda da kreću neočišćeni dimovodni kanali. Kasnije u grejnoj sezoni, u novembru, ulazimo u mirniji period koji uglavnom traje do januara. To ne znači nemamo intervencije, ali ih imamo ređe u odnosu na početak grejne sezone", rekao je za portal N1.
Upravo iz tog razloga iz Sektora za vanredne situacije apeluju na sve građane da budu odgovorni prema sebi, svojim porodicama i svojim komšijama.
“Da provere ispravnost svojih dimnjaka i peći na čvrsto gorivo, da udalje nameštaj i drugi gorivni materijal od grejnih tela, da ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora, da ne opterećuju elektroinstalaciju, da električne uređaje drže u čistom i urednom stanju, da se svi električni radovi izvode od strane ovlašćenih električara, da pre izlaska iz objekta provere da li su isključili električne uređaje”, saveti su nadležnih koji ističu da u slučaju nastanka požara građani pozovu vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj 193 i slušaju njihove savete.