BBC News
Preminuo Vladimir Vukčević, prvi tužilac Srbije za ratne zločine
Vladimir Vukčević na konferenciji za novinare u prostorijama Medija centra u Beogradu
Vukčević će ostati upamćen kao tužilac za vreme čijeg mandata su uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić, dvojica najtraženijih begunaca pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Hagu.
Prvi srpski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević umro je u 75. godini, potvrdio listu Danas njegov saradnik Bruno Vekarić.
Vukčević će ostati upamćen kao tužilac za vreme čijeg mandata su uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić, dvojica najtraženijih begunaca pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Hagu.
Karadžić, politički lider Srba u Bosni, uhapšen je 21. jula 2008, a devet dana kasnije je izručen Hagu.
„Šta je prva stvar koje se setim kad pomislim na to? Olakšanje jer je uspešno završen vrlo delikatan i opasan posao", rekao je za BBC na srpskom Vladimir Vukčević u julu 2021.
U martu 2019, sud u Hagu je osudio Karadžića na doživotnu kaznu zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995.
Mladić, ratni komandant snaga Srba u Bosni, uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo, kraj vojvođanskog grada Zrenjanina, u kući jednog od njegovih rođaka.
U novembru 2017, Haški tribunal osudio je Mladića na doživotni zatvor utvrđujući da je kriv za deset od jedanaest tačaka optužnice, među kojima su genocid, proterivanje, ubistva, nečovečno postupanje prilikom proterivanja stanovništva iz Srebrenice, ubistva, teror i napadi na civile u Sarajevu.
Šta je Vukčević govorio o hapšenju Karadžića?
U razgovoru za BBC na srpskom u julu 2021, Vukčević je istakao da je akcija hapšenja Karadžića, koji se skrivao skoro deceniju, bila „vrlo delikatna".
„Držali smo ga pod prismotrom, pratili njegovo kretanje i jednog dana je sa torbama krenuo negde, ka gradskom prevozu.
„Ušao je u autobus koji ide u pravcu (beogradskog naselja) Batajnice".
Sumnjali su, kaže, da je Karadžiću dojavljeno da se sprema hapšenje, i zato su morali da krenu u akciju.
„Pošto je u autobusu bilo još ljudi, naglasio sam da to moramo da uradimo tako da nema povređenih i žrtava", sećao se Vukčević.
Jedan od pripadnika Bezbednosno-informativne agencije (BIA) je bio među putnicima u autobusu.
„On nas je izveštavao da je Karadžić seo, da kod njega nema nikakve panike i da mirno posmatra putnike oko sebe - kao da je znao da će biti uhapšen.
„Pratili smo ga, pratili, pratili, i u jednom momentu sam rekao Mikiju (Rakiću, savetniku tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića) - 'nećemo da čekamo da izađe, nego ćemo da zaustavimo autobus i krenemo u akciju'.
„Tako je i bilo".
Autobus je presretnut, agent BIA je prišao Karadžiću i „upozorio ga da ne pravi nikakve probleme, beži ili pruža otpor".
„On je to vrlo disciplinovano podneo, da ne kažem hladnokrvno", kazao je Vukčević.
U medijima je tokom godina bilo dosta spekulacija da Karadžić zapravo nije uhapšen 21. jula, već tri dana ranije - u petak.
Međutim, Vukčević je to negirao.
„Ne, ne, ne, sve se dogodilo tog dana", ističe.
Karadžić je odmah po hapšenju sproveden u BIA, pa u Tužilaštvo za ratne zločine, gde je utvrđen njegov identitet.
Vukčević kaže da je transformacija nekadašnjeg lidera RS bila „holivudska".
„On je inače dosta živahno hodao", prisetio se.
„Međutim, tada je pustio kosu i bradu i vukao nogu kao da ima štule - potpuno je promenio ponašanje".
Ništa nije hteo da pije, samo vodu.
„Tu noć je tražio da ga ošišaju i odmah je bio onaj stari Karadžić… Išao je brzo i potpuno se vratio u svoju ličnost", govorio je Vukčević.
Vukčević o hapšenju Mladića
Dejtonski sporazum kojim je okončan rat u Bosni u novembru 1995, bio je skoro šest meseci daleko od potpisivanja, a ime generala Ratka Mladića našlo se na optužnici Haškog tribunala, odmah do Karadžića.
Po završetku rata, Mladića je sa čela Vojske Republike Srpske smenila Biljana Plavšić, tadašnja predsednica ovog entiteta, pa se on od 1996. godine smatra beguncem od pravde, iako je često viđen kako slobodno živi u Srbiji, navode svetske agencije.
Tek smenom vlasti Slobodana Miloševića,Mladić biva prinuđen da u potpunosti nestane iz javnosti - i da u skrivanju provede više od jedne decenije.
Potraga za njim nije davala rezultate, neispunjavanje međunarodnih obaveza kvarilo je diplomatske odnose Srbije, pa je 2005. godine na čelo Akcionog tima za lociranje i hapšenje haških begunaca došao tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević.
„Haško tužilaštvo je tražilo da na čelo timova koji su tražili optuženike dođu tužioci.
„Na prvom sastanku kod premijera (Vojislava) Koštunice, sa šefovima civilnih i vojnih službi, direktorom policije, imao sam samo dva pitanja - imam li podršku Vlade Republike Srbije i da li imam lično Vašu podršku", prisetio se u maju 2021. u razgovoru za BBC na srpskom tužilac Vukčević.
Kaže da je na ponovljeno pitanje dobio dva „da".
Tim sastajao jednom nedeljno, najčešće u Palati Srbija u Beogradu, ali da su skupovi kasnije premešteni u sedište Bezbednosno-informativne agencije (BIA) da bi se izbegla mogućnost prisluškivanja.
„Odmah sam zapazio da je postojala opstrukcija, pre svega oko Karadžića i Mladića.
„Hag je sumnjao da vojna bezbednost čuva Mladića, ali ja sam ih veoma brzo uverio da to nije tačno."
Vukčević je tvrdio da je problem nastajao upravo u BIA, gde je direktora Radeta Bulatovića 2008. zamenio Saša Vukadinović.
„Jednom smo Mladića tražili u kući brata njegove supruge Bose, u Moštanici.
„Pretresli smo kuću brata koji nije bio tu, ali u drugu kuću pripadnici BIA nisu želeli da uđu pod izgovorom da nemaju nalog od istražnog sudije.
„Kasnije se ispostavilo da nas je Mladić gledao iz te kuće - opstrukcija je išla do te mere."
Na pitanje da li su kasnije, čak i posle hapšenja Mladića, državni organi Srbije istražili ove opstrukcije, Vukčević je kazao da to nije učinjeno.
Ipak, u maju 2011. sve se promenilo - a sve je počelo porodičnim okupljanjem u kući u Lazarevu, selu nadomak Zrenjanina.
„Njihova porodična slava je Đurđevdan i u poseti je bila porodica njegovog sina pa smo zapazili da se mnogo fotografišu - mislili smo da se u kući nalazi kurir koji će da nosi slike familije u Bosnu, jer smo imali informacije da je Mladić tamo.
„Čekali smo kurira, ali on nije izlazio pa smo rešili da napravimo akciju", govorio je Vukčević.
Napomenio je tada da je Akcioni tim imao informaciju da je još posle neuspelog hapšenja u Moštanici, Mladić pobegao u pravcu Zrenjanina.
U trenutku akcije, celokupni vrh Akcionog tima nalazi se van Srbije: tužilac Vukčević na Brionima se sastaje sa hrvatskim tužiocem Mladenom Bajićem i haškim tužiocem Seržom Bramercom, dok su savetnik predsednika Srbije Miodrag Rakić i šef BIA Saša Vukadinović na službenom putu u Sjedinjenim Državama.
„Kad su policajci ušli u kuću, Mladić je probao da se sakrije iza vrata.
„Kada su ga našli, nisu ga odmah prepoznali, mada on nije imao holivudsko prerušavanje poput Karadžića.
„Na stolu su bila dokumenta na ime Ratka Mladića, pa je on priznao da su njegova."
Vest se brzo pronela do Hrvatske odakle će je, nešto kasnije, saznati i novinari.
„Mene zove Miki (Miodrag) Rakić i kaže mi da je kurir zapravo sam Ratko Mladić.
„Mene su hitno helikopterom prebacili najpre do Zagreba, pa do naše granice i brzo smo svi bili u Beogradu", sećao se Vukčević.
Ko je bio Vladimir Vukčević?
Vukčević je rođen 1950. u Beogradu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju, a na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao je 1973. Pravosudni ispit položio je 1976. godine.
Karijeru je Vukčević počeo 1978. kao zamenik javnog tužioca u Prvom opštinskom tužilaštvu u Beogradu.
Od 1994. je bio zamenik okružnog javnog tužioca, dok je 2002. godine postao zamenik republičkog javnog tužioca i šef Krivičnog odeljenja.
Skupština Srbije izabrala je 2003. godine Vukčevića za tužioca za ratne zločine, a 2009. ponovo je potvrđen na toj funkciji, na kojoj je ostao do kraja 2015.
Nedeljnik "Vreme" je 2006. godine proglasio Vučkeviča za "Ličnost godine" zbog izuzetnog doprinosa reformi pravosuđa.
Povodom Dana državnosti 2012. Vukčević je primio Sretenjski orden Prvog stepena kojim je tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić odlikovao Akcioni tim za lociranje i hapšenje haških begunaca zbog naročitih zasluga na zaštiti i unapređenju pravne države.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Kako je uhapšen Radovan Karadžić: „Luda kuća" i palačinke, 15 godina kasnije
- Kako je okončano skrivanje haškog begunca Ratka Mladića
- Sve što je obeležilo suđenje Slobodanu Miloševiću i zašto je danas važno
- Svi Mladićevi ljudi: Operativci koji su sproveli genocid
- Zbog Srebrenice četiri doživotne kazne i 700 godina zatvora
- Radovan Karadžić osuđen na doživotnu kaznu
