Društvo
Đedović Handanović: Rafinerija u Pančevu radiće do 25. novembra
FOTO: Boom93
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da će rafinerija u Pančevu, koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS) koja su SAD uvele sankcije, nastaviti da radi do 25. novembra i da Srbija ima zalihe nafte i naftnih derivata, koje su dovoljne za stabilnost tržišta.
„Nastavljamo da pratimo situaciju na tržištu. Naša skladišta obaveznih i robnih rezervi su puna kao i skladišta NIS-a kako bi se sprečili bilo kakvi poremećaji na tržištu“, rekla je Đedović Handanović na sastanku sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koja sutra završava posetu Beogradu u okviru druge revize aranžmana sa Srbijom.
Po rečima ministarke, situaciju dodatno usložnjavaju sankcije ruskoj naftnoj kompaniji Lukoil koja posluje i u Srbiji i ima licencu za redovno poslovanje do 21. novembra, a stanje je dodatno otežao i nedavni požar u rafineriji kompanie MOL u Mađarskoj.
„Svakodnevno razgovaramo sa naftnim kompanijama koje su prisutne na našem tržištu o stanju na tržištu, izazovima i sigurnosti snabdevanja. Povećavamo uvoz naftnih derivata, iako imamo razna ograničenja za transport i logistiku derivata. Takođe, NIS će povećati količine za snabdevanje manjih pumpi, kao jednu od mera ravnomernog snabdevanja, ali preuzimamo i druge mere“, rekla je ona, saopštilo je njeno ministarstvo.
Navela je da su u toku pregovori o dugoročnom ugovoru o snabdevanju prirodnim gasom iz Rusije i da neće biti poremećaja u snabdevanju tim energentom.
„Bezbedni smo što se tiče snabdevanja prirodnim gasom tokom ove grejne sezone, jer smo na vreme napunili naše skladište i nastavili da skladištimo gas u Mađarskoj. Sada imamo uskladištenih oko 534 miliona kubika gasa. Radimo i na proširenju podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor, tako da će naredne godine minimalni kapacitet skladištenja u Srbiji biti 750 miliona metara kubnih gasa“, rekla je ministarka.
Dodala je da se nastavlja diversifikacija pravaca snabdevanja gasom i grade nove interkonekcije sa Rumunijom i Severnom Makedonijom.
„Srbija neće biti bez gasa, toplane će imati dovoljno energenata, imamo 67.000 tona mazuta u državnom vlasništvu, a u Elektroprivredi Srbije (EPS) ima 57.000 tona, dok nastavljamo da pregovaramo o dugoročnom gasnom aranžmanu sa Gaspromom“, navela je ona.
Đedović Handanović je rekla da su prioriteti u planu investicija povećanje proizvodnih kapaciteta, pre svega iz obnovljivih izvora, diversifikacija pravaca i izvora snabdevanja, uz izgradnju skladišta i jačanje prenosnih kapaciteta.
„Gotovo su udvostručeni kapaciteti iz solara i vetra u poslednje dve godine, završili smo gasnu interkonekciju sa Bugarskom, nastavili sa izgradnjom Transbalkanskog koridora i završili novi termo-blok u Kostolcu koji je najviše značio za energetsku bezbednost prethodne zime“, rekla je ministarka.
Među projektima koji su u završnoj fazi pripreme najznačajniji je, kako je rekla, projekat RHE Bistrica, gde će uskoro početi pripremni radovi.
„Pripremamo izgradnju gasnih elektrana i razmatramo uvođenje nuklearne energije, jer nam je potrebna bazna energija da bismo se bezbedno snabdevali u godinama ispred nas. Što se tiče nuklerne energije, u ovom trenutku razgovaramo sa različitim partnerima i posvećeni smo pre svega izgradnji naših institucionalnih kapaciteta“, rekla je Đedović Handanović na sastanku s predstavnicima MMF-a gde se razgovaralo o energetskoj bezbednosti, situaciji u naftnom i gasnom sektoru i investicijama u sektoru rudarstva i energetike.
Ocenila je da će mehanizam prekograničnog usklađivanja cena ugljenika (CBAM) imati značajan uticaj na poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS), dodajući da se pažljivo analiziraju i optimizuju troškovi te kompanije da bi se nesmetano nastavilo s planom investicija.
Đedović Handanović je navela i da je uvoz električne energije bio planski i uslovljen istorijski lošom hidrologijom, zbog koje je EPS trgovala na berzi kada su cene niske i čuvala sopstvene zalihe uglja i hidropotencijale na maksimalnom nivou.
Na sastanku s Misijom MMF-a bili su i direktori energetskih preduzeća i stalni predstavnik MMF-a u Beogradu Lev Ratnovski.
