Ekonomija
Fleksibilnost važnija od plate: Zaposleni u Srbiji traže više poverenja, a manje kontrole

Pixabay/ilustracija
Fleksibilno radno vreme i mogućnost rada od kuće važniji su zaposlenima u Srbiji od visine plate, pokazuje istraživanje "Šta to radi zaposlene".
Prema rezultatima rad od kuće i fleksibilno radno vreme i dalje su najvrednije pogodnosti, dok interesovanje za klasične benefite, poput sportskih aktivnosti, subvencionisanih kredita ili treninga opada. Zaposleni, kako se navodi u istraživanju, žele veću autonomiju u organizaciji posla i bolji balans između privatnog i poslovnog života.
Rad od kuće više nije privilegija
Gotovo trećina zaposlenih u Srbiji ima mogućnost da barem povremeno radi na daljinu, ali se istovremeno beleži trend povratka u kancelarije jer oko 20 odsto ispitanika kaže da su njihove kompanije u 2025. godini pooštrile politiku rada od kuće.
Uočljiv je i raskorak u poverenju jer čak 63 odsto menadžera priznaje da ga nemaju u potpunosti prema zaposlenima koji rade na daljinu.
Autori istraživanja ocenjuju da fleksibilni modeli rada "nisu pitanje tehnologije, već kulture poverenja i odgovornosti", a da će kompanije koje uspeju da spoje fleksibilnost i povezanost timova imati prednost u zadržavanju kadrova.
Briga o zaposlenima kao pitanje održivosti
Gotovo svi ispitanici, čak 95 odsto, prijavljuju neki oblik problema koji utiče na njihovo blagostanje, najčešće stres, manjak energije i pad motivacije. Dve trećine zaposlenih smatra da ti problemi direktno umanjuju njihov učinak na poslu.
Zaposleni najviše očekuju sistemsku podršku: psihološko savetovanje, pomoć u kriznim situacijama i edukaciju o finansijama, ali ipak mnogi takve programe ne koriste zbog stigme ili nepoverenja.
Jedan od novih pojmova koji istraživanje prepoznaje jeste "carewashing", što označava situaciju u kojoj kompanije javno promovišu brigu o zaposlenima, ali je u praksi ne sprovode.
Čak 69 odsto zaposlenih tvrdi da njihove firme "pričaju o brizi", dok samo 11 odsto kaže da je "zaista oseća u svakodnevnom radu".
Najčešći primeri carewashinga su kampanje o mentalnom zdravlju uz prekovremeni rad, "fleksibilnost na papiru" i formalne inicijative o jednakosti bez stvarnih promena.
Tržište rada između dva sveta
Autori zaključuju da se domaće tržište rada nalazi između dva modela: tradicionalnog koji meri sate i prisustvo i novog koji vrednuje poverenje, fleksibilnost i dobrobit zaposlenih.
Kompanije koje prve prepoznaju ovu promenu, navodi se u istraživanju, biće one koje će u budućnosti moći da "zadrže i inspirišu svoje ljude".
Istraživanje su sproveli Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud na reprezentativnom uzorku od 3.111 zaposlenih i 759 donosilaca odluka.