Društvo
Izveštaj UN: Srbija ne primenjuje postojeće zakone o radnim pravima
Foto: Pixabay/Ilustracija
Predstavnici radne grupe Ujedinjenih nacija (UN) za biznis i ljudska prava saopštili su da Srbija mora da unapredi rad na sprovođenju vodećih principa UN o poslovanju i ljudskim pravima, uz ocenu da najveću zabrinutost predstavlja implementacija zakona koji postoje u oblasti radnih prava, ali smatraju da "nema njihove odgovarajuće primene".
Članovi radne grupe UN Lira Jakulevičiene i Robert Mekorkodejl najavili su da će finalni izveštaj o njihovoj poseti Srbiji biti predstavljen na Savetu za ljudska prava u junu 2026. godine, a da su tokom deset dana boravka u Srbiji posetili kompanije Ziđin u Boru, Rio Tinto u Loznici i Linglong u Zrenjaninu.
"U Srbiji je prisutan nedostatak znanja, kapaciteta i resursa u čitavoj vladi. Iako država i nekolicina kompanija primenjuju neke pozitivne mere, kao što su postojanje pravnog okvira koji se odnosi na ljudska prava, nedostatak primene ovih zakona znači da država i privreda imaju još dosta posla u toj oblasti", naveli su Jakulevičiene i Mekorkodejl.
Naveli su da Srbija mora da uskladi ekonomski razvoj sa ljudskim pravima i zaštitom životne sredine, kao i da je postoji potreba za jačanjem odgovornosti u razvoja kulture odgovornog poslovanja.
"Došli smo u periodu kada građani Srbije protestuju gotovo godinu dana zbog tvrdnje da je zbog korupcijskih radnji poginulo 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu. To izaziva zabrinutost da li je Srbija u stanju da ispuni tri stuba vezana za biznis i ljudska prava, oni moraju da ih štite. Aktivisti su bili izloženi upotrebi prekomerne sile policije i napada nepoznatih lica", naveo je Mekorkodejl na konferenciji za novinare u Beogradu.
Dodali su da civilno društvo igra ključnu ulogu u pozivanju kompanija na odgovornost i osnaživanju glasova onih kojih su pogođeni tim aktivnostima, a kao primer su naveli aktiviste koji su se suprotstavili projektu iskopavanja litijuma na Jadru, neki su bili pritvoreni, a protiv pojedinaca su podnete krivične prijave.
"Odluka mnogih uglednih organizacija civilnog društva da se povuku iz saradnje i društvenog dijaloga sa Vladom ukazuje na nedostatak građanskog prostora. Civilno društvo mora imati pravo na mirno okupljanje i slobodu govora, a videli smo mnogo izveštaja protiv aktivista koji su govorili o korupciji u Srbiji, a koji su bili žrtve nasilja", navela je Jakulevičiene.
Kako su naveli članovi radne grupe, jedan od tri stuba vodećih principa UN o poslovanju i ljudskim pravima jeste pristup nosilaca prava delotvornom pravnom leku. To podrazumeva da radnici, lokalne zajednice, civilno društvo i drugi ne smatraju da postoje prepreke da njihove tvrdnje o negativnom uticaju poslovnih aktivnosti razmotre sudski ili vansudski mehanizmi.
"Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je samo tri krivična postupka 2024. godine, a čini se da Zaštitnik građana nije spreman da pomogne nosiocima prava koji se žale na zloupotrebe preduzeća u privatnom i javnom vlasništvu. Nedostatak poverenja u nezavisnost sudova je primećena tokom naše posete", rekao je Mekorkdejl.
Jakulevičiene i Mekorkodejl dodali su da su posebno zabrinjavajući strateški projekti ekonomskog razvoja, koji se čini da pretpostavljaju da su ekonomski razvoj i ljudska prava u konfliktu, što kako tvrde, nije tačno.
"Tokom naše posete bilo je jasno da postoji konsenzus civilnog društva i privrede da su transparentnost, stvarne konsultacije i nezavisno pravosuđe koje obezbeđuje pravne lekove korisni za sve", rekao je Mekorkdejl.