Ekonomija

Uredba o ograničenju marži oborila cene u septembru, ali tek se čekaju posledice poskupljenja struje i sankcija NIS-u

FOTO:Boom93/S.Lisac

FOTO:Boom93/S.Lisac

Inflacija u septembru ove godine u odnosu na isti mesec prošle godine bila je veća za 2,9 odsto. Poslednji put je tako niska inflacija bila u aprilu 2021. godine, ali tada su cene bile u usponu koji je kulminirao godišnjom inflacijom od 16,2 odsto u martu 2023. godine.

Ovog puta inflacija se nalazila na silaznoj putanji, sve do proleća prošle godine, kada se ukopala na nivou između 4,5 i pet odsto. U avgustu je ona iznosila 4,7 odsto.

Po prvi put od početka prošle godine, cene u jednom mesecu bile su niže nego u prethodnom ili drugim rečima imali smo deflaciju od 1,6 odsto.
Ovog septembra jedan od faktora koji je doprineo padu cena svakako je bilo stupanje na snagu urede o ograničavanju marži u veleprodaji i maloprodaji. Mera o kojoj se naširoko pisalo i pričalo tokom avgusta i septembra, očigledno je dala efekta. Samo je pitanje koliko dugo će to potrajati.

Kako je obrazložila Narodna banka Srbije, na mesečnom nivou, potrošačke cene su u septembru u proseku smanjene za 1,6 odsto, „kao rezultat primene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe Vlade Republike Srbije, kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na veliko i malo na 20 odsto“.

Oni ističu da su cene hrane i bezalkoholnih pića zabeležile mesečni pad od 4,5 odsto. Povrće je pojeftinilo za 14,9 odsto, voće za 8,2 odsto, a cene prerađene hrane su u proseku smanjene za tri odsto.

I u odnosu na prošli septembar rast cena hrane je usporio na 1,7 odsto, sa 7,8 odsto iz jula.

Ovo je veći pad cena hrane nego što je, recimo, zabeležen u Rumuniji kada su oni uvodili slične mere. Kod njih je pad cena hrane bio tri odsto neposredno nakon ograničenja marži.

Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva ističe da je očekivano da mere daju efekte na cene, ali da se ne treba zaletati sa ocenama nakon samo jednog meseca.

„U prvom mesecu primene uredbe trgovci su osetnije smanjili cene, ali već kasnije je uočeno da su počeli sa vraćanjem cena. Na uzorku jednog meseca, i to onog u kom je počela primena ne može se graditi optimizam. Taj pad cena hrane od 4,5 odsto dolazi nakon meseci stalnih poskupljenja hrane. Ako bi ovo bio prvi u nizu meseci u kojima će cene hrane padati, to bi onda bio dobar početak“, ocenjuje Gavrilović. On ukazuje i da bi već od oktobra inflacija mogla da se vrati gde je bila s ozirom na psokupljenja.
 
„Imamo poskupljenje struje, i to pojačano sa smanjenjem granice za ulazak u crvenu zonu. Zatim, u nekim gradovima je poskupelo grejanje. A imamo sad i ovo sa NIS-om i moguće je da dođe do poskupljenja i goriva. To će uticati i na rast drugih cena“, napominje Gavrilović.

Narodna banka očekuje da će se inflacija do kraja godine kretati oko nivoa od tri odsto, odnosno oko centralnog cilja Narodne banke.

NBS cilja da inflacija bude u rasponu između 1,5 i 4,5 odsto iz kog je izašla u maju ove godine, a sada se vratila. Zanimljivo je i da se bazna inflacija vratila u ciljani koridor sa 3,9 odsto. Inače bazna inflacija obuhvata nivo cena kada se isključe hrana, duvan i energija.

Ovi proizvodi uglavnom nisu obuhvaćeni merama ograničavanja marži, što ukazuje da su i neki drugi faktori uticali na pad inflacije u septembru.

Neki proizvodi i usluge su poskupeli pod uticajem sezone. Recimo turistički paket aranžmani koji su letos bili jedan od generatora inflacije, u septembru su pojefitnili u odnosu na avgust za čak 23,4 odsto. Pojeftinile su i brojne druge usluge, pa je u setembru zabeležen mesečni ad cena usluga za 0,4 odsto, a robe za dva odsto.

 

Veroljub Dugalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu ističe da je pad inflacije verovatno posledica više faktora.

„Doprinelo je i ograničavanje marži, ali nije samo to. Pad cena ukazuje na pad tražnje, a to ukazuje na pad standarda. Što se tiče smanjenja cena pod uticajem ograničenja marži, verovatno će se one vratiti kada istekne uredba. Pravilo je u ekonomiji da su cene osetljive kada se kreću na gore, a otporne na smanjenje“, napominje Dugalić.