Ekonomija

Neželjene posledice povećanja minimalca zbog kog sindikati najavljuju štrajkove

Povećanje minimalne zarade najpre od 1. oktobra ove godine na 500 evra, a zatim od 1. januara 2026. godine na 551 evro preti da dovede do kompresije zarada, naročito u javnom sektoru.

Kompresija zarada označava situaciju kada su razlike u platama među zaposlenima male, bez obzira na razlike u iskustvu, obrazovanju, odgovornostima ili učinku.

Drugim rečima, razlike u zaradama se „kompresuju“ tako da zaposleni sa značajno različitim kvalifikacijama i pozicijama primaju slične ili gotovo iste plate.

Upravo iz tog razloga su zaposleni u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u petak stupili u štrajk, a od početka najave povećanja minimalca na ovaj problem ukazuju i sindikati.

Koji su zahtevi zaposlenih u Institutu?
Oni traže pravičan raspon koeficijenata i veće zarade, odnosno povratak na raniji raspon koeficijenata i povećanje cene rada.

Njihov zahtev je da osnovna zarada za najniži koeficijent iznosi najmanje 120 odsto minimalne zarade koja stupa na snagu u oktobru 2025. godine, uz predviđeno novo usaglašavanje od januara 2026. godine.

Ukazuju da problem kompresije zarada, gde su zarade zaposlenih sa višim stepenom stručne spreme svedene na nivo minimalne zarade, nije usamljen slučaj.

„On pogađa čitav javni sektor i biće naročito izražen od 1. oktobra 2025. godine, kada stupa na snagu povećanje minimalne zarade, a zatim i ponovo od 1. januara 2026. godine. Ako se ovakav trend nastavi, kompresija će pogoditi i radnike sa visokim diplomama, čime će se obesmisliti sistem koeficijenata i ugroziti dostojanstvo rada u nauci“, upozorili su.

Više na LINKU.