BBC News

Makron izabrao: Peti premijer Francuske u poslednjih godinu dana

Sebastijan Lekornu, novi francuski premijer

Sebastijan Lekornu, novi francuski premijer

Dosadašnji ministar odbrane, 39-godišnji Sebastijan Lakornu izabran je za novog predsednika Vlade Francuske.

Sebastijan Lekornu, novi francuski premijer
Reuters
Sebastijan Lekornu, 39-godišnjak, imenovan je za noog premijera Francuske, posle izglasavanja nepoverenja dosadašnjem Bajruu

Francuska ima novog premijera, 39-godišnjeg Sebastiijana Lekornua, dosadašnjeg ministra odbrane.

Njega je odabrao Emanuel Makron, francuski predsednik, dan pošto je parlament izglasao nepoverenje vladi premijera Fransoe Bajrua (79).

Bajru je samo devet meseci bio predsednik vlade, od decembra 2024. do septembra 2025.

Pre njega, premijer je bio Mišel Barnije, koji je obavljao tu funkciju tri meseca, a pre njega, Gabrijel Atal, sada generalni sekretar Makronove stranke, vodio je vladu osam meseci, od januara do septembra 2024. godine.

Atil je nasledio Elizabet Born, koja je bila premijerka od 2022. do 2024.

Dosadašnji premijer Bajru je iznenadio sve, pa i saveznike u vladajućoj koaliciji, kada je stavio svoj i rad njegovog kabineta na glasanje pred skupštinu, tražeći podršku za velike uštede.

Sada je novom premijeru naloženo da se konsultuje sa svim političkim snagama zastupljenim u parlamentu kako bi bio usvojen budžet, kojim je predviđeno čak 44 milijarde evra uštede.

Bajru je bio šesti premijer otkako je Makron 2017. prvi put izabran za predsednika države, i peti od 2022., kada je započeo drugi mandat.

Francuski premijeri u poslednjih godinu dana

  • Elizabet Born od 2022. do 2024.
  • Gabrijel Atal 2024-2024 (osam meseci na funkciji)
  • Mišel Barnije 2024-2024 (tri meseca na funkciji)
  • Fransoa Bajru 2024-2025 (devet meseci na funkciji, od decembra 2024. do septembra 2025.)
  • Sebastijan Lakornu od 2025. -

Francuska je u političkoj krizi otkako je Makron raspustio parlament u julu 2024. godine.

Makronova stranka je očekivano izgubila na parlamentarnim izborima, a Novi narodni front, koalicija krajnje levičarske Nepokorene Francuske i socijalista, iznenađujuće je osvojio najviše mandata.

Treće mesto osvojila je desničarska stranka Nacionalno okupljanje.

Opisujući dug kao „opasan po opstanak zemlje", Bajru je pred poslanicima skupštine rekao da je njegova vlada predložila plan kako bi Francuska mogla „za nekoliko godina da izbegne neumoljivu plimu duga koja je potapa“.

„Imate moć da svrgnete vladu, ali ne i da izbrišete stvarnost“, rekao je Bajru poslanicima pre glasanja.

Ali ubedljivom većinom mu je izglasano nepoverenje, posle čega je podneo ostavku.

Da nije izabrao novog premijera Makron bi se suočio sa raspisivanjem vanrednih izbora.

Nema garancije da bi izbori rezultirali bilo kakvim poboljšanjem položaja Makronovog bloka desnog centra u parlamentu.

I iako je Socijalistička partija (PS) izrazila spremnost da predvodi novu vladu, nije sasvim jasno da li bi takva administracija mogla da opstane.

Makron veruje visokopozicioniranim desničarskim ministrima, poput ministra pravde Žeralda Darmanina, ali rizikuje da ih levica odbaci.

Prema anketi dnevnog lista Figaro, 64 odsto Francuza želi da Makron podnese ostavku umesto da imenuje novog premijera, što je on isključio.

Prema odredbama zakona, Makron ne może da se kandiduje za treći mandat 2027.

Oko 77 odsto ljudi ne odobrava njegov rad, što je Makronov najgori rejting otkako je na funkciji, prema anketi Ifop-a.

U Francuskoj su najavljeni protesti raznih organizacija i stranaka, sa zahtevom da Makron podnese ostavku.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]