Ekonomija

Šta se do sada zna o smanjenju marži u supermarketima i da li će trgovci moći da dignu cene ostalih proizvoda?

Foto: EnvatoElements/Ilustracija

Foto: EnvatoElements/Ilustracija

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je niz ekonomskih mera koje za cilj imaju, kako je najavljeno, poboljšanje životnog standarda za najmanje platežne slojeve stanovništva. Mera koja je privukla najviše pažnje je ograničenje marži za oko 3.000 proizvoda u prodavnicama. Stručnjaci, međutim, smatraju da je ovo još jedna od mnogih populističkih odluka ove vlasti, koja neće dati nikakve dugoročne rezultate.

Marže u 24 trgovinska lanca biće, tokom šest meseci, ograničene na 20 odsto – tako je najavio predsednik Vučić. Ovo ograničenje odnosiće se na 23 grupe proizvoda, odnosno ukupno 3.000 artikala, piše Nova ekonomija.

Dragovan Milićević, ekonomista i bivši državni sekretar u Ministarstvu za trgovinu, ocenjuje za Novu ekonomiju da će veliki broj proizvoda biti obuvaćen akcijom, veći nego u dosadašnjim ograničenjima cena sličnog tipa – ali da to ne znači bolje rezultate.

“To je ogroman broj artikala, u nekim trgovinama i polovina asortimana. Međutim, to ne znači ništa. Hrvati su, primera radi, ograničili cene 30 artikala, ali su odabrali one ključne. Ne možete na pola nečijeg asortimana da ograničite cene, jer će onda trgovci naći način da se prilagode novim uslovima, a da ne dovedu svoje poslovanje u problem . Takođe, preneće se teret na proizvođače i distributere”, objašnjava Milićević.

Ne treba zaboraviti ni male trgovce, koji će takođe, objašnjava sagovornik Nove ekonomije, biti pogođeni ovom merom. Naime, iako su cene u manjim prodavnicama često više, marže su niže, jer mali trgovci nemaju veliku pregovaračku moć. Zahvaljujući već nižim maržama, oni svojim kupcima ne mogu da snize cene na akciji, koje su česte u velikim lancima.

Postavlja se i pitanje ko će kontrolisati da li trgovci poštuju novu meru.

“Za to će biti potrebni tržišni inspektori, ali ni to nije najjasnije kako će ići. Kalkulacija cena je službena tajna i zbog toga trgovci ne moraju da otkrivaju kako formiraju cene. U Srbiji je formiranje cena slobodno, zato ograničenje marži nema zakonskog utemeljenja. Država može da maksimizira cene, odnosno da odredi najviši nivo cena na određene proizvode u ograničenom vremenskom periodu, ali ne i da ograničava maržu. Jer, šta će sada da uradi trgovac koji je prodavao po manjoj ceni, odnosno koji je imao manju maržu od nove, ograničene? Pa, povećaće je. Potpuno je pogrešna metoda. Ako je država htela da ide u ograničenje cena, onda je trebalo da odabere 50 ključnih proizvoda iz potrošačke korpe i da ih ograniči do kraja godine”, kaže Milićević.

Na kraju, sagovornik Nove ekonomije zaključuje da je mera doneta praktično preko noći, bez ikakve analize i sagledavanja potencijalnih posledica.

Isto smatra i ekonomista Saša Đogović, koji za Novu ekonomiju kaže da efekti ove mere neće biti onakvi kakve država možda očekuje.

“Biće određenih efekata, pojedinačnih pojeftinjenja, ali to će biti vrlo ograničeno. Nisam siguran ni da će mera zaživeti u punom obimu, već da će negde biti snižene sve cene, ali negde i ne baš”, kaže Đogović.

A za dugotrajnije rezultate, potrebne su mere sistemskog karaktera, ne administrativne, smatra on.

“Ove mere nisu usmerene protiv kartelizacije, protiv ugovaranja cena među trgovcima, već su isključivo populističke i marketinške. Generalno neće biti rezultata bez sistemske borbe protiv inflacije, koja treba da se ogleda u poboljšanju situacije u poljoprivredi, povećanju budžeta za navodnjavanje i slično, kako ne bismo imali ovako značajne posledice suša. Druga stvar je da mora da prestane prekomerna javna potrošnja, odnosno da država treba da prestane sa bacanjem novca”, zaključuje Đogović.

Cene niže od 1. septembra
Iako Nova ekonomija ni od Vlade Srbije, niti od Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine nije dobila odgovor na pitanje kada će biti poznat spisak proizvoda koji će biti jeftiniji, ministarka Jagoda Lazarević je, gostujući na javnom servisu, objasnila makar neke nepoznanice.

Konkretno, uredba bi trebalo da bude doneta u četvrtak (28. avgusta) i da stupi na snagu 1. septembra. To znači da svi proizvodi u 24 trgovinska lanca od tog dana moraju da imaju promenjene cene ukoliko je marža bila viša od 20 odsto. S druge strane, ministarka tvrdi da proizvodi čija je marža trenutno niža od 20 odsto, neće moći da poskupe.

„Svaki proizvod koji je bio sa nižom stopom marže, ostaje upravo ta niža stopa marže koja je bila na dan 1. septembra. Znači, niko neće praviti da nešto veštački poskupljuje“, rekla je Lazarević.

Inače, ova mera države ograničena je na šest meseci, ali postoji mogućnost da ona bude produžena.

Pored marže, na 10 odsto biće ograničen i popust koji ostvaruju trgovci tako što robu određenih proizvođača bolje plasiraju – stavljaju ih na dostupnija mesta na rafovima ili ih objavljuju u svojim promotivnim lifletima, što je usluga koju naplaćuju proizvođačima čiju robu tako plasiraju.