Društvo
Još tri javna preduzeća prelaze u DOO - šta će biti sa Srbijagasom, Jugoimportom i PEU Resavicom?
Foto: Envato elements/ilustracija
Broj javnih preduzeća koja menjaju pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću - DOO, porastao je na 15 - na spisak su dodati Nacionalni park Kopaonik, JP Emisiona tehnika i veze i Zavod za udžbenike.
Nakon JP Pošta Srbije, koja će - što je bilo svojevrsno iznenađenje - pravnu formu prebaciti u društvo sa ograničenom odgovornošću a ne akcionarsko društvo kao što je najavljivano prethodnih godina, još tri javna preduzeća postaće DOO - Nacionalni park Kopaonik, JP Emisiona tehnika i veze i Zavod za udžbenike, piše N1.
Sada ih je na listi ukupno 15 za koje je Vlada Srbije napisala predlog odluke o promeni pravne forme.
Ono što se iščekuje, a za šta odluke Vlade još nisu obelodanjene, su promene pravne forme tri velika javna preduzeća: Srbijagasa, PEU Resavice i Jugoimporta SDPR.
Na ove tri kompanije, naime, takođe će se primeniti Zakon o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije.
Sve tri ispunjavaju uslove za promenu pravne forme u akcionarska društva, što je predviđeno posebnom uredbom - svaka od njih ispunjava bar dva od tri kriterijuma: sve imaju više od 250 zaposlenih, sve imaju poslovni prihod veći od 40 miliona evra a neke ispunjavaju i treći uslov - "obavljanje delatnosti koja je tehničko-tehnološki i organizaciono složena ili obuhvata vršenje delatnosti preko poslovnih jedinica na teritoriji Republike Srbije".
Međutim, i među već poznatim javnim preduzećima za koje je doneta odluka u prelazak u DOO postoje tri koje ispunjavaju uslov da budu AD ali to ipak neće biti: osim Pošte, to su i Putevi Srbije i Srbijašume.
„Opšti princip je da DOO pruža vlasnicima veću fleksibilnost u regulisanju načina upravljanja društvom i međusobnih odnosa. Osnivačkim aktom DOO može se odstupiti od opštih zakonskih odredbi u većoj meri nego što je to slučaj u AD. U DOO, na primer, vlasnici se mogu dogovoriti da se procenat glasačkih prava i učešća u dobiti razlikuje od procenta vlasništva u kapitalu. Neko ko poseduje udeo od 10% u kapitalu može imati 70% prava glasa ili učešća u dobiti. Kod AD nema toliko fleksibilnosti. Svaka akcija iste klase uvek nosi isto glasačko pravo i pravo učešća u dobiti i od toga se ne može odstupiti“, pojasnio je za Forbes Srbija Srećko Vujaković, partner u kancelariji DNVG Attorneys.
Forbes je takođe ukazao da će javna preduzeća koja su sada korisnici imovine, sa promenom pravne forme u bliskoj budućnosti postati - njeni vlasnici. Zakon kaže da su društva kapitala dužna da dostave Ministarstvu spisak nepokretne imovine najkasnije u roku od tri godine od dana početka primene ovog zakona.
Prva godina korišćenja ističe uskoro.
„Najkasnije u roku od godinu dana od dana završetka pravnog posla iz stava 1. ovog člana, društvo kapitala je dužno da izvrši procenu vrednosti kapitala i imovine i iste dostavi ministarstvu“, stoji u zakonu.
Vlada će potom, na predlog Ministarstva, odlučiti o nepokretnoj imovini koja će biti preneta u vlasništvo društva kapitala. Nakon toga će društvo kapitala upisati prava svojine, naveo je Forbes.
Na listi javnih preduzeća koja prelaze u DOO je sada 15 javnih preduzeća, osim tri "nova" - Nacionalnog parka Kopaonik, JP Emisiona tehnika i veze i Zavoda za udžbenike, tu su još i: Pošta Srbije, JP Strara planina, Javno preduzeće za skloništa iz Beograda, JP Nuklearni objekti Srbije iz Vinče, Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap.
Više pročitajte na LINKU.