Društvo

Nova pravila igre u Srbiji, poslodavci pred izborom: zaposliti stranca ili ugasiti biznis

Foto: Pixabay/Ilustracija

Foto: Pixabay/Ilustracija

Broj stranih radnika u Srbiji nastavlja da raste – u 2024. izdato je više od 52 000 radnih dozvola, najviše za državljane Kine, Turske, Rusije, Indije i Nepala, pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje.

Novi zakon, digitalizovana procedura i akutni manjak domaće radne snage koja najčešće odlazi u zemlje EU, dodatno su otvorili vrata strancima. Iako je radno angažovanje stranih državljana poslednjim izmenama Zakona o zapošljavanju stranaca postalo lakše, poslodavci se suočavaju s nizom izazova - od jezičkih barijera do rizika da radnik napusti firmu. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za Insajder da poslodavci, realno, nemaju preteran izbor – "ili će da zaposle nekog iz inostranstva, ili će da im se ugase biznisi.“

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, prošle godine je izdato više od 52 000 radnih dozvola za strane državljane koji mahom dolaze iz Kine, Turske, Rusije, Indije i Nepala. Taj rast prate i izmene Zakona o zapošljavanju stranaca, koji se primenjuje od februara 2024. godine, uključujući jedinstvenu radno - boravišnu dozvolu koju izdaje MUP. Promene u zakonodavstvu - u kombinaciji sa investicijima u građevini, odlaskom domaćih radnika u inostranstvo i velikom potrebom za radnicima u ugostiteljstvu - znatno su olakšale zapošljavanje strane radne snage u Srbiji. Istovremeno, Ministarstvo za rad demantovalo je ovih dana navode o potpisivanju sporazuma s Ganom o uvozu radne snage, naglašavajući da Vlada Srbije nije sklopila bilateralne sporazume te vrste, niti je s tom državom potpisivala memorandume o mobilnosti radnika.
Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije kaže za Insajder da Srbija ima sporazume o mobilnosti radne snage s mnogo zemalja, a kao svetao primer navodi Sloveniju u koju na rad odlazi dosta naših građana. Međutim, slična tendencija postoji kada je u pitanju Srbija, u koju takođe dolaze strani radnici.


“Što se tiče samih poslodavaca, svi se ovde suočavaju s velikim deficitom radne snage, prvenstveno jer naš obrazovni sistem nije usklađen s potrebama privrede, u smislu toga da se ne rade ozbiljne analize i projekcije u kom pravcu ćemo kao zemlja ići u narednih tri, pet, sedam, osam ili 10 godina. Sve se nekako radi ad hoc i, što bi se reklo, gase se požari”, ističe Jevtović.  
Podseća da se godinama podnose inicijative za reformu obrazovnog sistema. 
“Pre možda, nedelju - dve, dobili smo poziv od Ministarstva prosvete da imenujemo naše predstavnike u određenim oblastima kako bi se krenulo u tom pravcu, što može da bude da bude neki početni korak”, ističe.

Više na LINKU.