Ekonomija

Srbija jedna od evropskih zemalja gde se rast cena u junu drastično osetio

FOTO:Boom93/S.Lisac

FOTO:Boom93/S.Lisac

Loši vremenski uslovi koji su uticali na slab rod voća i povrća, ali i početak turističke sezone, doneli su rast cena u junu širom Evrope, a Srbija je jedna od evropskih zemalja gde se taj rast najviše osetio.

Bili smo svedoci da je cena kilograma trešanja dostizala i 1.500 dinara, a više od 1.000 dinara bilo je potrebno izdvojiti i za kilogram jagoda. I za ostalo voće koje je pretrpelo mraz i grad moralo se dobro platiti, piše Danas.

Taj skok cena voća, ali i povrća, pokazala je i statistika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), cene voća u junu porasle su u odnosu na jun prošle godine za čak 31,6 odsto, a povrća 11,3 odsto.

Nagli skok cena ovih poljoprivrednih proizvoda uticao je i da ukupna inflacija u Srbiji na godišnjem nivou u junu skoči na 4,6 odsto sa 3,8 odsto u odnosu na maj.

Inflacija od 4,6 odsto predstavlja izlazak iz cilja Narodne banke Srbije (NBS).

Inflacija u Srbiji u junu među najvišom u Evropi

Iako je ukupna inflacija u zemljama članicama Evropske unije (EU) blago porasla na 2,3 odsto u junu, u odnosu na 2,2 odsto u maju, primetan je skok cena u pojedinim evropskim zemljama.

Da bismo rast cena roba i usluga u Srbiji uporedili sa rastom cena u evropskim zemljama potreban je harmonizovani indeks potrošačkih cena (HICP).

Indeks potrošačkih cena (CPI) se koristi za merenje inflacije u zemlji, a HICP se koristi za merenje inflacije u Evropskoj uniji i koristi ga Eurostat.

HICP u junu 2025. u odnosu na isti mesec prethodne godine u Srbiji je iznosio 4,7 odsto, potvrđeno je u RZS-u za Danas.

Prema podacima Eurostata, ako se izuzme Turska gde je HICP iznad 30 odsto, samo su Rumunija i Estonija imale viši godišnji rast cena od Srbije.

Godišnji HICP u Rumuniji u junu iznosio je 5,8 odsto, u Estoniji 5,2 odsto, na trećem mestu je Srbija sa 4,7 odsto, slede je Slovačka i Mađarska sa po 4,6 odsto.

U odnosu na zemlje regiona, Srbija je imala u junu najviši rast cena prema HICP indeksu. U Crnoj Gori on je iznosio 4,6 odsto, u Hrvatskoj 4,4 odsto, u Bugarskoj 3,1 odsto, u Sloveniji 2,5 odsto, a toliko je iznosio i u Albaniji.

Više pročitajte na LINKU.