Društvo
Sever: Zastrašujući pritisak na novinare u Srbiji, napadaju ih sa svih strana

FOTO: Youtube/N1/Screenshot
Kada ljudi iz Evrope čuju od srpskih novinara šta im se događa, kako im naoružani ljudi upadaju u redakciju ili nevladinu organizaciju, pretresaju prostorije više od 20 sati - u šoku su. Čak ni strašne brojke ne dočaravaju koliko je zastrašujuć taj pritisak u svakodnevnom životu novinara, kaže predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
"U Srbiji, gde god se okreneš, situacija sa slobodom medija i bezbednošću novinara ne funkcioniše: od otvorenih napada, fizičkih napada, kampanja govora mržnje, nekažnjivosti. Situacija kod nas u Hrvatskoj je loša. Ali, nažalost, sa situacijom u Srbiji – ne može se porediti. Juče ujutru mi je iskočio na mrežama nastup Aleksandra Vučića na RTS-u. Neverovatan je način na koji razgovara, kako se obraća novinarkama i novinarima”, kaže Maja Sever za Cenzolovku.
Na nedavno održanoj Skupštini EFJ u Budimpešti delegati iz Evrope usvojili su rezoluciju zbog sve učestalijih napada, pretnji i pritisaka na novinare u Srbiji, koju su predložili Nezavisno udruženje novinara Srbije i Granski sindikat „Nezavisnost”.
Sever za Cenzolovku kaže da su brojke o napadima na novinare u Srbiji zastrašujuće, ali da ni one u potpunosti ne dočaravaju pritisak sa kojim se svakodnevno suočavaju.
Dok je vođen razgovor sa Sever, stiže i vest o tome da je na televiziji Euronews otkaz dobila novinarka Marija Šehić. Kako su saopštile medijske organizacije i udruženja, otkaz predstavlja osvetu zato što se „suprotstavila gaženju profesionalnih standarda, pritiscima i maltretiranju novinara i novinarki ove medijske kuće”.
Maja Sever: O problemima na Euronewsu smo bili obvešeteni i tokom ranije posete Srbiji. Takva promena uređivačke politike i takav pritisak koji je kulminirao ovim otkazom jednoj vrednoj, hrabroj, profesionalnoj koleginici zaista je zastrašujuća. Sva podrška Mariji. Svakako ćemo o ovome što se događa obavestiti sve relevantne evropske institucije.
Cenzolovka: Kako medijske slobode u Srbiji izgledaju iz perspektive države koja je članica EU? Da li biste ih mogli uporediti sa onim što se dešava u Hrvatskoj ili u Mađarskoj?
Sever: Zapravo ne bih. Teško mi je što to kažem. U Hrvatskoj glasno tražim ojačavanje zaštite slobodnog i profesionalnog novinarstva, glasno kritikujem hrvatske institucije i političke autoritete jer ne rade dovoljno za zaštitu novinarstva, što pokazuju i izveštaji misije Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Situacija kod nas je loša. Ali, nažalost, sa situacijom u Srbiji – ne može se porediti. Sa misijom MFRR sam bila u Srbiji, u kontaktu sam sa koleginicama i kolegama u vašoj zemlji. Ne mogu se porediti dve zemlje upravo zbog toga kroz šta prolaze novinari i novinarke u Srbiji, a to su napadi sa svih strana. Juče ujutru mi je iskočio na mrežama nastup
Aleksandra Vučića na RTS-u. Neverovatan je način na koji razgovara i kako se obraća novinarki. U Srbiji su i tenzije, zemlja je u vanrednom stanju više meseci, a novinari izloženi svim tim napadima i pritiscima. Pritom su i sami deo društva i treba o svemu tome da izveštavaju.
Pratimo i izbor članova Saveta REM-a. Gde god da se okreneš, stvari ne funkcionišu: od otvorenih napada, fizičkih, kampanja govora mržnje, nekažnjivosti. Dakle, neuporedivo je. I sa Mađarskom isto.
Cenzolovka: NUNS beleži 135 napada i pritisaka na novinare, UNS beleži 16 fizičkih napada od početka godine, ANEM je podvukao 11 napada u Pionirskom parku (tzv. Ćacilendu) u prisustvu policije…
Sever: Brojke su stvarno zastrašujuće. Kada je misija Media Freedom Rapid Response (MFRR) boravila u Srbiji, koleginice i kolege iz drugih evropskih zemalja bili su šokirani svedočanstvima srpskih novinara. Kada ljudi iz Evrope čuju od srpskih novinara šta im se događa, kako im naoružani ljudi upadaju u redakciju ili nevladinu organizaciju, pretresaju prostorije više od 20 sati – u šoku su. Čak ni strašne brojke ne dočaravaju koliko je zastrašujuć taj pritisak u svakodnevnom životu novinara.
Cenzolovka: Ali, nema ozbiljnije reakcije Evropske unije. Šta kažu predstavnici EU kada razgovarate sa njima o ovoj temi?
Sever: Nažalost, nema reakcije. Tonino Picula je nedavno dao malo oštriji i otvoreniji izveštaj. Kada smo razgovarali sa predstavnicima evropskih organizacija, oni najčešće sležu ramenima. Evropa je slaba, slabija nego kad je Hrvatska ulazila u EU.
Nemaju mehanizam, iz nekog razloga – mogli bi sada o tome lamentirati, ali to nije tema ovog intervjua. Vučić im treba, žmure i okreću glavu od evidentnih kršenja slobode medija i ljudskih prava u vašoj zemlji.
Isto osećam frustraciju od 17 saopštenja, 19 alerta i prijave MFRR platformi, Savetu Evrope i drugim institucijama, ali nemamo drugi mehanizam. Bar kada je negde zapisano, onda imamo nešto čime možemo da lupamo po stolu, tražimo, zahtevamo. Bar da se čuje.
Srpska udruženja i organizacije su veoma aktivni. A znamo i koliko su studenti akcijama do Strazbura i do Brisela doprineli da se otvore neke teme i pitanja. Iako reakcije nema, moramo biti glasni, solidarni i pomoći kolegama koji su fizički ugroženi, da se mogu skloniti, ili pomoći opremom onima kojima je oštećena.
Sada radimo na međunarodnom projektu, mreži psihološke podrške. Verujem da danas, u našim zemljama, moramo imati i takav mehanizam za podršku kolegama.