Zanimljivosti

Istekla autorska prava za brojna dela, među njima Popaj, Tintin i Hičkokov film

Od romana "Zbogom oružje" do crtanog lika mornara Popaja, za hiljade umetničkih dela u SAD neće više morati da se plaćaju autorska prava.

Autorska prava po američkom zakonu ističu nakon 95 godina za knjige, filmove i druga umetnička dela, a autorskim pravima nisu više zaštićeni ni zvučni snimci iz 1924. Ulaskom u javni domen svako može dela da kopira, deli, reprodukuje ili prilagođava bez plaćanja vlasničkih prava.
 
Ove godine to uključuje međunarodno priznate likove poput stripovskog lika Tintina, koji je debitovao u belgijskim novinama 1929, i mornara Popaja, kog je kreirao karikaturista Elzi Krajsler Segar. 
 
Svakog januara Centar za proučavanje javnog dobra objavljuje popis kulturnih dela koja u novoj godini gube autorska prava. Centar, deo Pravnog fakulteta Djuk univerziteta u jugoistočnoj američkoj saveznoj državi Severnoj Karolini, čini popis dostupnim na svojoj internet stranici kako bi ga svi mogli pregledati.
 
"Proteklih godina proslavili smo uzbudljivu postavu likova iz javnog domena: originalne Miki Maus i Vini Pu i poslednje verzije Šerloka Holmsa iz priča Artura Konana Dojla. U 2025. ističu autorska prava na više aspekata Mikija iz njegovih inkarnacija iz 1929, zajedno s prvim verzijama Popaja i Tintina", napisala je direktorka Dženifer Dženkins na svojoj internet stranici.

Među književnim delima koja su ušla u američki javni domen 1. januara su romani "Bukai bes" Vilijema Williama Foknera, "Zbogom oružje" Ernesta Hemingveja, "Sopstvena soba" Virdžinije Vulf i prvi engleski prevod "Na Zapadu ništa novo" Eriha Marije Remarka.
 
Među filmovima koji će biti dostupni javnosti su "Ucena" Alfreda Hičkoka i "Crna straža", prvi zvučni film Oskarom nagrađenog reditelja Džona Forda.
 
Muzičke numere objavljene 1929, poput "Bolera" francuskog kompozitora Morisa Ravela i "Amerikanca u Parizu" Džordža Geršvina, izgubiće svoja autorska prava, ali samo će snimci iz 1924. ili ranije biti javno dostupni.