Transformacija jezika: Jelena Višnjić o važnosti rodno senzitivnog govora

O ovoj temi razgovarali smo sa Jelenom Višnjić, jednom od osnivačica Feminističkog kulturnog centra, koja već dugi niz godina promoviše unapređenje društvenih normi kroz jezičke promene.

Rodno senzitivni jezik je, kako Jelena objašnjava, važan kako bi se unapredio položaj žena. 

"Naš jezik ima generički dva pola i nema nikakvih problema. To nije nešto što je sada novina, što je uvezeno iz nekih zapadnih zemalja. Rodno senzitivni jezik za mene je važan kao samo jedan indikator unapređenja položaja žena i rušenje te jedne tradicionalne slike o prostorima koji njima pripadaju", navodi Jelena.

Objašnjava da pre svega misli na vrstu tradicionalnih zanimanja koje su obavljale žene, a ideje da neka nova zanimanja žene nisu u stanju da vrše ne samo na isti, nego i na bolji način od muškaraca. 

Iako se često čini da je primena rodno senzitivnog jezika jednostavna, to je složen proces koji zahteva promene na više nivoa. Prvo, potrebno je promeniti obrazovanje i medije, jer je jezik u velikoj meri oblikovan kroz društvene norme koje se ne dovode u pitanje.

Jedan od ključnih izazova u implementaciji rodno senzitivnog jezika je otpor koji dolazi iz različitih društvenih slojeva. Mnogi ljudi, čak i u akademskim i profesionalnim krugovima, još uvek smatraju da jezik nije nešto što bi trebalo menjati, smatrajući to nepotrebnim ili preteranim. 

"Otpori koji se javljaju u našem društvu povodom riječi kao što je advokatica, pilotkinja, nam ne govore o snazi žene da se one bave netipičnim zanimanjima, nego o duboko ukorenjeom tradicionalnom, patrijarhalnom stavu u našem društvu da ženama ne pripadaju prostori slobode i moći. Iako su otpori prema rodno-senzitivnom jeziku vrlo jaki unutar našeg društva i to na mjestima gdje ih ne očekujemo uvijek. Često sam bila u društvu žena koje su vrlo visoko obrazovane, a koje su nekako odbijale da koriste rodno-senzitivni jezik, misleći da njih u njihovom životu ne određuje njihova profesija u ženskom rodu nego kvalitet njihovog rada". 

Prema Jeleninim rečima, svi smo mi određeni političkim, socijalnim i ekonomskim kontekstom, a kada neko kaže da je sutkinja, hiruškinja, ginekološkinja to ne govori samo o vašem obrazovanju.

"Profesionalni izbori koji su dugo dominantno pripadali muškarcima su počele da osvajaju žene. To naravno ima implikacije na druge stvari, da su žene uspjele da se obrazuju i da vam to govori da neka od prava koje smo osvojili sad imaju primjenu i u praksi. Sa druge strane, ja mislim da to doprinosi da se ljudi osveste da se žene bave tim zanimanjima i da nekako o njima ne govorimo kao o samo jednom incidentu, da imamo neku ženu koja je na čelu suda, nego da govorimo o jednoj uvreženoj praksi što će biti, kako bih rekla, motivacija za sve neke buduće male djevojčice pri izboru njihovog zanimanja".

Jedan od najvažnijih ciljeva rodno senzitivnog jezika je da se on integriše u svakodnevnu komunikaciju, i to ne samo u institucionalnim okvirima, već i u svakodnevnim razgovorima.

"Ja uvijek mislim da je obrazovanje početak promjena i da je proizvodnja tih novih znanja uvijek nekakva garancija da će promjene jednog dana doći. Tako da ako vi već male djevojčice u osnovnim školama naučite da koriste rodno-senzitivni jezik i da one zapravo uopšte ne razmišljaju nego tako jednostavno izgovaraju da je neko pilotkinja, to vam onda govori da se napravila jedna promjena u obrazovnom i medijskom pejzažu i da nekako nam više nije strano da koristimo rodno senzitivni jezik, ne sa nekom idejom ideološke promjene, nego sa jednom vrstom nove ne samo jezičke politike nego i politike rodne ravnopravnosti koja će biti zastupljena u medijskim i obrazovnim programima".

Jelenu smo upitali i koje generacije danas su sklonije prihvatanju rodno senzitivnog jezika, da li su to starije generacije ili mladi koji tek stasavaju.

"Mi smo sada dobili jednu vrlo konzervativnu generaciju. Sva istraživanja to pokazuju da nekako imate među srednjoškolcima veliki broj mladih muškaraca koji smatraju da je nasilje nad ženama opravdano, takođe veliki broj i mladih žena i muškaraca koji smatraju da abortus nije osnovno žensko pravo nego da je jedna vrsta ubistva nerođenog života i to samo govori koliko su zapravo crkva, različite konzervativne grupe ušli u obrazni sistem, a to je jedan proces koji se dešava zapravo zadnjih 20 godina i vi kad pomislite da od 2001. godine imate vjeronauku legitimno u školama, onda vam je jasno da nekako ne možemo da očekujemo veliki emancipatorski potencijal tog obrazovnog sistema". 

Jelena smatra da starije generacije koje su živele u vreme socijalističkog obrazovanja i nasleđa o tome nisu ni mislile, dok za mlađe generacije koje imaju jedan potpuno novi digitalni jezik koji su izmislili veruje da će biti sklonije lakšem prihvatanju i korišćenju rodno senzitivnog jezika.

"Ukoliko devojčicu već u osnovnoj školi naučimo da je ona učenica, a ne učenik, lakše će joj biti kasnije i u korišćenju rodno-senzitivnih jezika, ali i kada se odlučuje za svoju profesiju. S druge strane, mene više brine da će ona zapravo doći i završiti pravni fakultet i postati dio neke advokatske kancelarije, a onda se suočiti sa jednom staklenom tavanicom gdje njeno napredovanje usled sistemske diskriminacije neće biti moguće. Ili da će ona postati neka advokatica, neće shvatiti koliki je bio značaj feminističke borbe, čak i tog rodno-senzitivnog jezika, u njenom procesu obrazovanja i da nekako to što ona danas može da bude advokatica, jeste rezultat borbe feminiskinja duge decenijama i vjekovima. Sve analize pokazuju, a i ja mislim da nemaju oni nikakvu ideju o diskriminatornim praksama u nekim ranim godinama dok ne dođu do sistema koji vam onda pokazuje jednu vrstu sistemske neravnopravnosti ili sistemske nemogućnosti postizanja ravnopravnosti. Poslednji slučaj gdje je Ustavni sud zapravo zaustavio primjenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti vam govore da koliko institucije u ovoj državi nisu na strani žene i da to što je Ustavni sud zaustavio taj zakon jeste bio pritisak drugih centara moći koji su vrlo konzervativne orijentacije".

Iako se često suočava sa skepticizmom i otporom, posebno u tradicionalnim sredinama, rodno senzitivni jezik postavlja temelje za inkluzivniji i ravnopravniji svet. Kroz pažljiv odabir reči i izraza, možemo aktivno doprineti smanjenju rodnih stereotipa, stvarajući prostor za slobodnije i autentičnije izražavanje svih ljudi, bez obzira na njihov rodni identitet.

Dokle god postoje duboko ukorenjeni društveni i jezički obrasci, izazovi u primeni rodno senzitivnog jezika će ostati. Ipak, Jelena smatra da postoji svetla budućnost, iako je primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti za sada zaustavljena.

"Mi imamo taj jedan institucionalni optimizam, pa sad kažemo, imali smo ženu premijerku, dva mandata, imamo vladu koja već ima cifru od preko 50% žena, ali vam taj institucionalni optimizam zapravo u praksi ne pokazuje mnogo, jer upravo taj institucionalni optimizam nam se nije pokazao validnim u momentu kada Ustavni sud zaustavlja taj Zakon i jedina grupa koja je reagovala na to je grupa pravnih stručnjakinja i stručnjaka sa različitih univerziteta u Srbiji koji su na to reagovali, tako da za sada ne znamo šta će se dalje dešavati", zaključuje naša sagovornica.

Rodno senzitivni jezik, nije samo jezička moda, već potrebna promena koja ima potencijal da doprinese rodnoj ravnopravnosti i stvaranju društva u kojem se svi identiteti poštuju i vrednuju. 

Projekat „Jake, aktivne, poslovne žene za budućnost svih nas” podržava Gradsko veće Grada Požarevca, a čiji je deo i ovaj tekst ima za cilj da predstavi socijalnu sliku o položaju žena u našem društvu, da ukaže na važnost i značaj žena u političkom, javnom životu, da ukaže na važnost i značaj obrazovanja i da promoviše, predstavi uspešne i odgovorne poslovne žene. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.