Društvo

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja

FOTO: Pexels

FOTO: Pexels

Poslednja sreda u mesecu februaru posvećena je Međunarodnom danu borbe protiv vršnjačkog nasilja.

Obeležavanje ovog dana počelo je od 2007. godine, kada je jedan dečak iz Kanade bio izložen vršnjačkom nasilju, a sve zbog toga što je nosio majicu roze boje u znak podrške svojoj majci, oboleloj od raka dojke.

Bitno je napomenuti da vršnjačko nasilje može imati različite oblike, uključujući verbalno, fizičko, emocionalno ili sve češće cyber nasilje.

Svedoci smo da je posljednjih godina vršnjačko nasilje u usponu, te smo kao društvo odgovorni poduzeti sve mere kako se nijedno dijete ne bi osjećalo nezaštićeno.

Prošle godine, 3. maja u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar na Vračaru učenik je, te škole K.K, ubio devetoro đaka i čuvara škole i ranio šest osoba. Do tada su roditelji školu smatrali najbezbednijim mestom za svoju decu.

Roditelji, učenici i nastavnici okupili su se danas ispred OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi održali svojevrsni javni čas, povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja. Razgovarali su o društvenim vrednostima, emocijama, nasilju.

Internet i društvene mreže donose mnogo prednosti, poput umrežavanja sa velikim brojem ljudi i brze dostupnosti informacija. Ipak, one sa sobom nose i rizik od digitalnog nasilja, odnosno sajberbulinga (cyberbulling). 

Podsetimo, o digitalnom nasilju razgovarali smo sa učenicima Medicinske škole u Požarevcu i nekadašnjim pedagogom Požarevačke gimnazije i predsednicom Udruženja „Kreativna pedagogija”, Živkicom Đorđević, a Policijska uprava u Požarevcu dala je savete kako se od njega zaštiti.

Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je danas, povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, da sve teži oblici nasilja među decom upozoravaju da mere i aktivnosti koje društvo i država ulažu u borbu protiv te pojave nisu dovoljne.

Pašalić je u saopštenju poručio da nasilje ne sme da postne model ponašanja, preneo je njegov kabinet.Naveo je da je vršnjačko nasilje "veoma ozbiljan socijalni i psihološki problem današnjice", a, kako je kazao, "sve teži oblici nasilja među decom upozoravaju da mere i aktivnosti koje društvo i država ulažu u borbi protiv te pojave nisu dovoljne".

Ukazao je na to da vršnjačko nasilje obuhvata različite oblike agresivnog ponašanja među decom i adolescentima, od verbalnog i fizičkog nasilja, socijalnog isključivanja do nasilja putem interneta, a kako je podsetio, na žalost, dovodi i do tragičnog ishoda.

Prema njegovim rečima, ne sme se okretati glava ni od najblažih oblika nasilja i da je na svaki potrebno reagovati, prenosi Beta. 

"Moramo obratiti posebnu pažnju na opasnost od zlostavljanja preko društvenih mreža, jer ga je vrlo teško pratiti, a može imati veoma ozbiljne posledice po mentalno zdravlje žrtve", rekao je zaštitnik građana.

Zbog kompleksnosti problema, kako je kazao, "važno je imati odgovarajuće politike, usmerene prema iskorenjivanju svih oblika nasilja u društvu, kao i izgradnji sistema vrednosti zasnovanog na međusobnom poštovanju, empatiji, razumevanju i prihvatanju različitosti".

"To podrazumeva koordinisane aktivnosti svih relevantnih institucija, uključujući obrazovne ustanove, roditelje, stručnjake i širu zajednicu", dodao je.

Postoji više vrsta vršnjačkog nasilja, a najčešće ga delimo na sledeće grupe:

Fizičko nasilje – ovde spadaju tuča, šamar, guranje, zavrtanje ruke, rušenje na pod ili zemlju.

Verbalno nasilje – izjave koje za cilj imaju ponižavanje drugog, najčešće su to uvrede, psovke, i sl.

Socijalno nasilje – izopštavanje deteta iz društva, ignorisanje, širenje dezinformacija kako bi ostala deca prestala da se druže s njim.

Psihološko nasilje – pretnje, zastrašivanje, ucenjivanje.

Digitalno nasilje – podrazumeva korišćenje društvenih mreža i aplikacija u svrhu ponižavanja drugog vršnjaka. U digitalno nasilje spada kreiranje lažnih naloga na društvenim mrežama, snimanje i objavljivanje videa, slika itd. Razvojem interneta i digitalnih medija ovaj vid nasilja je sve učestaliji.

Seksualno nasilje – javlja se uglavnom u pubertetskom uzrastu, a podrazumeva dodirivanje intimnih delova tela, neprimerene i vulgarne komentare, prisiljavanje na neželjeni sekusualni odnos.

Na svaki vid nasilja moramo reagovati! Kako će se reagovati zavisi od jačine, složenosti, učestalosti, kao i posledica koje je nasilje izazvalo.