Društvo
Nove velike najave i brojna pitanja: Da li su obećanja realna ili će „zakopati“ državu u dugove
Pixabay/ilustracija novac euro
Nove velike najave, ali i brojna pitanja da li su obećanja realna i koliko će unaprediti, a koliko državu zakopati u nove dugove.
„Skok u budućnost“ – plan koji bi trebalo da košta gotovo 18 milijardi evra. Otvara i mnoga pitanja – šta je realno da bude izvedeno, od čega bi građani mogli da imaju koristi, a šta može da šteti. I naravno ko će to sve da plati – nove pozajmice su neminovne.
„U ovom trenutku ako neko misli da imamo 17 milijardi – nemamo. A nećemo biti ni prva zemlja koja će se zadužiti u svetu. I nije to problem što ćemo se zadužiti. Najveći problem oko toga je kako je taj novac upotrebljavan. Ako se zadužiš jedan dolar, i napraviš tri, i zaposliš pet hiljada ljudi, povećaš BDP, onda si napravio dobar posao. Ako potrošiš novac, a ništa od toga nisi napravio ništa od toga, onda si uvalio zemlju u veliki problem. Ja očekujem ovo prvo“, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
Šta bi moglo da se podvede pod izreku – skuplja dara nego mera. To su pojedina ulaganja u vezi sa EXPO 2027 – na primer često pominjani nacionalni stadion. Nije skroz jasno ni šta je plan za 1.500 stanova koji bi trebalo da budu izgrađeni – da li će biti prodavani ili deljeni, kome i kako? Pitanje je i koliko će sve da bude pod kontrolom javnosti jer je poznato da je donet propis kojim se praktično ukidaju postojeći propisi za javne nabavke. Sa druge strane, od najavljenih ulaganja u infrastrukturu, škole, naučne institucije može da bude od koristi.
Ključno je, naravno, koliko će sve najavljeno poboljšati život građana. Rečeno je – biće veće prosečne i minimalne plate, ali pitanje je koliko će porasti troškovi i koliko će za te pare moći da se kupi.
„Imamo mnoštvo analiza da za današnju prosečnu platu možete da kupite isto ili manje nego što ste mogli to da kupite pre 10 godina za tadašnju prosečnu platu. Mi smo na poslednjim pokazateljima ispod 50 odsto evropskog dohotka po stanovniku. Naš kvalitet života je meren tim pokazateljima – najmanje 50 odsto manji u odnosu na prosek. Ako se merimo sa nekim zemljama u okruženju, za koje smo nekada bili pojam, Mađarskom ili Češkom, mi smo sada tri ili četiri puta ispod toga“, smatra ekonomista i prodekan FEFA fakulteta Goran Radosavljević.
Ovo inače nije prvi put da se čuje sličan set obećanja. Doduše, ranije nije bilo reči o EXPO izložbi, ali iza nas je niz neispunjenih planova i pomerenih rokova o izgranji puteva, železnica, metroa i drugih investicija.