Društvo

„Socijalna karta“ ne odlučuje sama, i dalje nejasno zašto manje ljudi prima socijalnu pomoć

FOTO: R. Momirović/Boom93

FOTO: R. Momirović/Boom93

Registar „Socijalna karta“ ne donosi automatski rešenje, ne sadrži nikakav algoritam, niti je neka vrsta veštačke inteligencije koja ume da samostalno donosi odluke. Stručni radnik putem nje samo dobija obaveštenje koje je registar generisao i koje se odnosi na određenog korisnika – ali ne dobija instrukciju kako da postupi po dobijenom obaveštenju, već samostalno odlučuje o daljim koracima. Dalje postupanje stručnih radnika (između ostalog) može se ticati terenske posete, uzimanja izjave od korisnika, prikupljanja dodatnih informacija od drugih institucija, poručuju za Novu ekonomiju iz dva udruženja koja okupljaju centre za socijalni rad i socijalne radnike.

S druge strane, predstavnici civilnog sektora i dalje tvrde da je je sistem „Socijalna karta“ od početka postavljen pogrešno, da nije transparentan, pa da oni za sada mogu samo da analiziraju posledice, među kojima je najznačajnija – smanjenje broja građana koji dobijaju socijalnu pomoć, piše Nova ekonomija.

Prema izveštaju međunarodne organizacije „Amnesty internationa“, zvanični podaci od avgusta 2023. godine pokazuju da u Srbiji ima 176.000 primalaca socijalne pomoći, što je 35.000 manje nego u martu 2022. kada je Zakon o socijalnim kartama stupio na snagu.

Prethodno je u julu ove godine Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A11 je objavila podatak da je od početka primene zakona preko 27.000 ljudi izgubilo pravo na novčanu socijalnu pomoć.

“Socijalna karta” je informacioni sistem koji je u Srbiji uspostavljen u martu 2022. godine. Taj sistem vuče niz podataka iz različih državnih registara o licima koja su korisnici prava ili usluga iz oblasti socijalne zaštite i o licima koji su sa njima povezani.

Na taj način, “Socijalna karta” treba da bude izvor podataka za stručna lica prilikom odlučivanja o ostvarivanju prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite, dečije i porodične zaštite i boračko-invalidske zaštite.

Međutim pored toga što služi kao izvor podataka, sistem samostalno generiše različite kategorije takozvanih “notifikacija” koje dalje šalje nadležnim licima.

Neka od tih notifikacija bi na primer bila da se imovina lica koje ostvaruje novčanu socijalnu pomoć –  povećala.

O kreiranju notifikacija i tome kako se dalje po njima postupa javljale su se protuvrečne tvrdnje u javnosti. Pojedine organizacije civilnog društva navode da je sistem Socijalna karta doveo do automatskog ili poluautomatskog odlučivanja u sistemu socijalne zaštite i smanjio učešće ljudskog faktora u donošenju odluka, odnosno da su notifikacije zapravo nalozi, te da socijalni radnik ne može da postupi suprotno onome što je navedeno kao način za rešavanje notifikacije, što je sve posledično dovelo do smanjenje korisnika socijalne pomoći.

Sa druge strane, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja poručuje da je samo razrešenje i obrada „obaveštenja“ u nadležnosti službenih lica, za šta ne postoje posebna pravila i kriterijumi, kao i da se u tim obaveštenjima ne nalaze bilo kakve instrukcije za službena lica koja ih razrešavaju, već da se ishod razrešenja sastoji u potpno samostalnoj odluci službenog lica.

Više pročitajte na LINKU.