Društvo
Nastavak kontrole zapošljavanja ima sve manje smisla

ilustracija/pixabay
Kontrolisano zapošljavanje u javnom sektoru nije ukinuto, nastavlja se po starom. Bilo je predviđeno da traje do kraja decembra prošle godine, ali je prolongirano do 31. decembra 2026, prema predlogu Zakona o budžetskom sistemu koji je Vlada usvojila.
Ekonomisti su saglasni da ova mera ima sve manje smisla, pošto se donošenjem budžeta i sistematizacijom radnih mesta u javnom sektoru barem načelno već kontroliše zapošljavanje. S druge strane, pojedini važni sektori se već bore sa manjkom kvalifikovanih kadrova.
Prema Uredbi kojom se produžava ograničenje zapošljavanja u javnom sektoru, Komisija Vlade Srbije prilikom odlučivanja o molbama za zapošljavanje, treba da vodi računa o tome da ukupan procenat povećanja zaposlenih na neodređeno vreme kod svih korisnika javnih sredstava ne prelazi dva odsto od ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme koji su evidentirani 31. decembra 2023. godine.
Zabrana koja je propisana 2013. godine bila je rigoroznija. Javnom sektoru je bila potrebna dozvola Vladine Komisije za svako zapošljavanje, a mogli su da zaposle jednog radnika tek kada ode njih pet.
Od uvođenja fiskalne konsolidacije do današnjeg dana stanje se promenilo
Kao pozitivne ocene ove mere, navodi se podatak da je u prvih pet godina primene u javnim preduzećima broj zaposlenih smanjen za više od 40.000, pa trenutno u javnom sektoru radi oko 600.000 ljudi.
Ali, ekonomisti ocenjuju da se produžavanjem ove mere država „kocka“ sa kvalitetom javne uprave i posledice mogu biti milionske.
Ekonomista Goran Radosavljević ocenjuje da je opšte je poznato da se vlast teško odriče mehanizama kontrole „makar oni bili privremeni“.
U Srbiji su, kako on često kaže „privremena rešenja (istovremeno i) najtrajnija rešenja.
„Tako je očigledno i sa ovom merom, koja je trebalo da bude privremena dok se ne sprovede fiskalna konsolidacija. Međutim, opstala je do današnjih dana. Iako ova mera nema mnogo smisla, jer procesom donošenja budžeta i sistematizacijom radnih mesta u javnom sektoru, država već kontroliše zapošljavanje. Međutim, ovde imamo na delu meru gde budžetski korisnik, iako ima odobren budžet i usaglašenu potrebu za nekom pozicijom u skladu sa odobrenom sistematizacijom, mora da traži saglasnost od nekog “centralnog komiteta” da to i sprovede“, ocenjuje Radosavljević.
Više pročitajte na LINKU.