Društvo

Izborni proces u Srbiji: Red nepravilnosti, red odbačenih prijava i ovlašćeni proglašeni da to nisu

Nijedan prigovor o neregularnosti izbora nije prihvaćen što na nivou republike, tako i na nivou grada Beograda. Poslednji u nizu odbio je GIK, a ticao se završnih rezultata u Beogradu. Kao razlog, navodi se, da podnosioci prigovora Vladimir Obradović i Dobrica Veselinović nisu ovlašćeni za to. A upravo su Obradović i Veselinović kao nosioci gradske liste "Srbije protiv nasilja" tokom čitavog izbornog procesa to činili u ime liste koju predvode. Za takvo obrazloženje nema objašnjenja, kaže pravnica Sofija Mandić.

Niz nepravilnost i niz odbačenih prijava, tako se može opisati izborni proces u Srbiji. Više se ni o čemu ni ne raspravlja, dovoljno je da ovlašćene proglasiti da to i nisu.

„Kako bi se to u javnosti nazvalo da bude iole pristojno – neverovatno, šokantno, imajući u vidu da su gospoda Obradović i Veselinović koalicionim sporazumom ovlašćeni da podnose prigovore izbornim komisijama i žalbe nadležnim sudovima“, kaže pravnica Sofija Mandić.

Inače svaki birač može podneti prigovor, ali na ovaj način GIK je izbegla raspravu o falsifikovanim zapisnicima. Opet se čeka odgovor Višeg suda. Za to vreme iz posmatračke misije Crta očekuju da građani pokažu da niko ne može da im prekraja izbore.

„Obraz je toliko postao debeo mnogim javnim funkcionerima, nosiocima ključnih pozicija od tužilaštva, članova saveta REM-a, Agencije za sprečavanje korupcije, i do ljudi u Ministarstvu lokalne samouprave, u MUP-u koji su omogučili prevaru sa biračkim spiskom. Mi danas, kao država 2024. godine, mogu slobodno reći, nemamo birački spisak“, kaže Raša Nedeljkov, programski direktor Crte.

Ono što se čeka je i izveštaj evropskih posmatrača. Iako mnoge evropske zemlje imaju svoje probleme, oko se drži i na Srbiji i tome šta će vlast uraditi sa svim što se dešavalo.

„Zbog jednostranih medijskih izveštaja ili zbog plaćanja biračkog tela, što se desilo u Srbiji. Ako predsednik države ili vlast satima koriste svoje prisustvo u medijima i izvrnu sliku o izborima, to predstavlja uticaj i izbornu prevaru. Ako birači promene boravište samo zato da bi negde glasali, a ustvari žive negde drugo, to predstavlja uticaj na izbore, odnosno, zloupotrebu, tako da se u tim slučajevima moraju ponoviti izbori. Organizacijski nedostaci su jedno ali mnogo gore su ove neregularnosti i one se moraju rešavati“, smatra Tomas Hekler, izvestilac u Bundestagu za Zapadni Balkan.

Poslednja instanca kojoj može da se ukaže na nepravilnosti je Ustavni sud, koji nema rok do kada treba da odluči i ne funkcioniše u punom sastavu.

„Nadamo se u neki minimum profesionalnosti u tom sudu, i da će naći dovoljno razuma u sebi da ne donesu ovu odluku za tri godine. Mislim, ako to urade to će biti potpuno besmisleno“, kaže Sofija Mandić.

Vlast u Srbiji međutim postupa kao da se ništa nije dogodilo. Predsednik najavljuje konstituisanje parlamenta, a vrh Srpske napredne stranke da će tražiti mandat za sastav nove Vlade.