Društvo

Firma koja 8. januar proglasi neradnim danom, dežurne radnike mora da plati bar duplo

Foto: Pixabay/Ilustracija

Foto: Pixabay/Ilustracija

Što se države tiče dileme nema - većina ustanova i firmi u državnom sektoru biće u "prazničnom režimu" i u ponedeljak, 8. januara. A, kada je reč o privatnim kompanijama, svaka za sebe odlučiće da li će, u skladu sa preporukom vlade, praznovati i drugi dan Božića ili će on biti redovni radni dan. Izvesno je samo da će poslodavci koji odluče da je reč o neradnom danu - morati dežurnim zaposlenima da plate više nego duplu dnevnicu.

„Ionako tada niko ne radi“ izjavio je predsednik Srbije poslednjeg dana 2023. godine najavljujući mogućnost da Vlada Srbije usvoji odluku da i dan posle Božića, odnosno 8. januar – bude neradni dan.

Ova najava obistinila se nekoliko dana kasnije, na sednici Vlade Srbiji, u četvrtak 4. januara i to – u vidu „preporuke“.

Naime, Vlada je usvojila zaključak kojim preporučuje poslodavcima u Srbiji da zaposlenima omoguće da ne rade na drugi dan Božića, 8. januara, a „na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića“.

Istim zaključkom preporučeno je i da se zaposlenima koji 8. januara rade (a za firmu je neradni dan), „obezbede prava koja pripadaju zaposlenom za rad na dan praznika koji je neradan dan“.

U prevodu – da im se isplati dnevnica uvećana za najmanje 110 odsto.

Sama činjenica da je reč o preporuci, a ne izmeni Zakona o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji koji precizno definiše šta se smatra državnim a šta verskim praznikom u našoj zemlji, kazuje da će svaki poslodavac o radnom vremenu za ponedeljak 8. januar da odlučuje – samostalno.

Već sada je jasno da u ponedeljak neće raditi državna preduzeća i ustanove. Domovi zdravlja radiće takođe u prazničnom režimu. Biće zatvoreni i šalteri Fonda PIO, ali i vrtići. Učenici osnovnih i srednjih škola su u to doba i dalje na raspustu.

Trgovinske radnje, koje su u nedelju 7. januara zatvorene – u ponedeljak će raditi po redovnom radnom vremenu.

Koja će od privatnih kompanija uvesti ovaj 8. januar kao neradni dan, tek ostaje da se vidi.

Rajić: Jeftini populistički potezi
Prema rečima Dragoljuba Rajića iz Mreže za poslovnu podršku, najveća je verovatnoća da se za uvođenje dodatnog neradnog dana odluče firme koje su već na kolektivnom odmoru.

„Ovo je samo preporuka Vlade. Imajte u vidu da su mnoge manje firme spajale dane praznika, zaključno do kraja nedelje, kao i da su mnoge kolektivno na odmoru od 31. decembra. Oni koji budu morali da rade – radiće. Sama preporuka Vlade neće mnogo uticati na to ko će 8. januar da uvede kao neradni dan – to će više da se odnosi na javni sektor“, kaže Rajić za portal N1.

On je prokomentarisao činjenicu da ni državni vrtići neće raditi 8. januara.

„Roditelji se jako teško organizuju i kad vrtić radi. Ljudi će morati da se snalaze. Ipak, u mnogim firmama još uvek nema mnogo posla, pripremaju se tek da startuju punom parom, pa će neki poslodavci moći da progledaju kroz prste roditeljima, ili da organizuju dežurstva“ navodi on.

Rajić ističe da se u Srbiji sve svelo na „jeftinu dnevnu politiku“.

„Na taj poziv koji je Vlada uputila, ljudi u privredi gledaju kao na nešto neozbiljno. Ali, to nije prvi put, takvih jeftinih populističkih poteza imamo sve više i više“, ističe naš sagovornik.

Dok se s jedne strane deklarišemo da smo država koja vodi računa o porodičnim vrednostima, s druge strane, kako kaže, zaposleni nemaju pouzdan sistem da znaju da su im deca zbrinuta u školama i vrtićima.

„Ljude u privredi mnogo više brine situacija naše srozane reputacije koju imamo u Evropi zbog svega što se u ovoj državi dešava, zbog izbora i svega. Ovih dana, prema onome kako mi se žale neki privrednici – već imamo otkazivanja nekih poslova – jer neko više ne želi da radi sa srpskim kompanijama pošto smatra da smo rizični. To su problemi. I to je mnogo veći udarac na privredu od tog jednog dana i spajanja praznika“ , kaže Dragoljub Rajić.

Zabrinutost stranih kompanija bila je, kaže, prisutna i proteklih godina, zbog toga što se nismo pridružili sankcijama protiv Rusije, pa su neki poslovi otkazivani.

„Trend se sada nastavlja. Bilo bi mnogo pametnije da se Vlada bavi imidžom koji ostavljamo na poslovne partnere, jer nas to ekonomski urušava u ovom momentu. I to će građani mnogo više da osete na svojoj koži, nego da li će da se praznuje jedan dan više na Božić“, ističe Rajić.

On dodaje da je u Srbiji i inače tretman praznika – problematičan.

„Proglašavanje verskih praznika za državne je tendencija u poslednjih nekoliko godina, koju bi u savremenom civilizovanom društvu trebalo izbeći. Jer, jedno je vera i pravo da neko slavi praznike, a drugo što je klerikalni uticaj sve veći i veći. Bilo bi mnogo pametnije da se država odvoji od forsiranja verskih praznika kao državnih“, ističe on.

Reljanović: Rad na neradni dan mora više da se plati 
Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo, za portal N1 potvrđuje da je ovde reč samo o preporuci Vlade da 8. januar bude neradni dan – to je samo preporuka, nije obavezna, i na volju je poslodavcima da li će je primeniti.

Reljanović ukazuje da Zakon o radu propisuje kada zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu.

Zanimljivo je da je istim zakonom predviđeno da poslodavac može bilo koji dan u nedelji da proglasi neradnim, i to bez navođenja posebnog razloga za to.

„Radnici koji rade ovako ustanovljenim neradnim danom, koji se direktno vezuje za praznik – trebalo bi da dobiju uvećanu zaradu. Mislim da oko toga ne sme biti dileme, iako preporuka dosta stidljivo ukazuje na ovu obavezu poslodavca – rad neradnim danom jeste uslov za uvećanje zarade jer radnik radi onda kada postoji racionalna logika da bi trebalo da praznuje. Sa druge strane, teško je zamisliti da će poslodavci koji žele ili moraju da rade 8. januara proglasiti neradni dan ‘na svoju štetu’ – naročito ako njihov proces rada zahteva da tog dana radi veći, odnosno najveći, broj radnika. Oni takvu obavezu nemaju i stvar je dobre volje“, ističe Reljanović.

On kaže da veruje da će biti poslodavaca koji će proglasiti neradni dan, ali će to „verovatno biti oni koji imaju samo manji broj radnika koji su nužno angažovani svakog dana (na primer, obezbeđenje)“.

„Naravno, ne treba isključiti mogućnost da će biti i poslodavaca koji će svojim zaposlenima omogućiti neradni dan, uz uvećanje zarade onih koji će ipak morati tog dana da rade. Mislim da ipak nedostatak zakonske obaveze da to učine, drastično smanjuje njihov broj. I generalno gledano je odredba u Zakonu o radu zbunjujuća jer ne pretpostavlja situaciju u kojoj neradnim danom (koji nije praznik) – neko radi. Neradni dan se vezuje za praznike kada je reč o kolektivnom neradnom danu – u svim ostalim situacijama, poslodavac individualno određuje koji je to neradni dan za pojedinačnog radnika tokom nedelje, u skladu sa rasporedom radnog vremena“, navodi naš sagovornik.