BBC News

Srbija: Posle dve tragedije, nove dojave o bombama u više od 100 škola na teritoriji Beograda

Dve nedelje posle masovnih ubistava u osnovnoj školi u Beogradu i kod Mladenovca, prigradskoj beogradskoj opštini, gde je stradalo 17 ljudi, mahom dece i mladih, više od 100 osnovnih i srednjih škola na teritoriji Beograda u sredu ujutru dobile su anonimne dojave o bombama elektronskim putem. Ministarstvo prosvete je saopštilo da je dojave dobilo 78 […]

Dve nedelje posle masovnih ubistava u osnovnoj školi u Beogradu i kod Mladenovca, prigradskoj beogradskoj opštini, gde je stradalo 17 ljudi, mahom dece i mladih, više od 100 osnovnih i srednjih škola na teritoriji Beograda u sredu ujutru dobile su anonimne dojave o bombama elektronskim putem.

Ministarstvo prosvete je saopštilo da je dojave dobilo 78 osnovnih i 37 srednjih škola u beogradskim opštinama.

Učenici i zaposleni su evakuisani, dodaje se u saopštenju prosleđenom redakciji BBC-ja na srpskom.

„U cilju bezbednosti učenika i zaposlenih nastava u prvoj smeni je prekinuta do okončanja provere policije, a pojedine škole su već pregledane i nastava u njima se odvija bez problema.

„O svim relevantnim informacijama za održavanje nastave, škole će obavestiti učenike i njihove roditelje putem redovnih kanala komunikacije.

„U komunikaciji sa MUP-om, direktori škola će dobiti informaciju kada će škola biti pregledana i doneti odluku za popodnevnu smenu“, piše u saopštenju Ministarstva prosvete.

Anonimne dojave o bombama nisu retkost i gotovo da su postale trend poslednjih godina, ne samo u Srbiji, već i u regionu Balkana.

Do sada je za sve ove dojave utvrđeno da su bile lažne.

Među školama koje su alarmirane je i Osnovna škola „Vuk Karadžić“ u centru Beograda, a iz ove obrazovne ustanove roditeljima je saopšteno da ne dovode decu na nastavu, potvrđeno je za BBC.

obaveštenje za roditelje

BBC

Mediji navode da su dojave o navodnim bombama stigle i u Osnovnu školu „Drinka Pavlović“ u Beogradu.

Policijske ekipe su u svim školama koje su dobile ove dojave, navodi RTS.

Ove dojave dodatno su uznemirile roditelje učenika, posebno posle nezapamćene tragedije kada je 13-godišnjak, kako je do sada objavljeno u istrazi, ušao u školu i iz očevog oružja ubio devetoro đaka i čuvara škole, i ranio još šestoro učenika i nastavnicu istorije.

Odmah posle ove tragedije, vlasti su odlučile da rasporede više od 1.000 policajaca u školama u Srbiji.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je uveren da će to značajno povećati bezbednost u školama, da će za 80 odsto biti smanjeno vršnjačko nasilje, i da će roditelji biti mirniji kada šalju decu na nastavu.

Nije lako utvrditi odakle je poslat mejl

Koliko će biti komplikovano da se otkriju počinioci zavisi i od umešnosti policije, ali i od načina na koji su dojave stigle.

Ako je dojava bila telefonom, jednostavno je utvrditi sa kog broja ili sa kojih baznih stanica je poziv stigao, posebno ako su domaće mreže ili operatori u pitanju, rekao je u maju 2022. Jovan Šikanja sa portala E sigurnost za BBC na srpskom.

Ako je u pitanju elektronska pošta, situacija se komplikuje.

„U slučaju mejla, teško je utvrditi jer postoje mnogi servisi za anonimizaciju mejl adresa, oni nisu savršeni, ali priča je mnogo složenija.

„Nije bitno odakle dolazi mejl, postoje servisi baš za anonimno slanje, to policiji malo znači, jer poruka može biti poslata iz Srbije, a da se vidi da je poruka poslata sa ko zna koje mejl adrese“, objašnjava Šikanja.

On se seća takvih prijava i iz perioda njegovog školovanja, mada je toga bilo znatno manje.

„Ovo nije nova stvar, ali su tehnike uznapredovale.

„Jasno je da moraju da odreaguju, ali policija bi trebalo da poboljša protokole i da pravi bolju selekciju koje prijave će uzeti u razmatranje“, kaže Šikanja.


Šta piše u Krivičnom zakonu?

Član 343: Izazivanje panike i nereda

(1) Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem sredstava javnog informisanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]