Društvo

Mit o prosečnoj plati: Koliko realno zarađujemo?

Ilustracija/pixabay

Ilustracija/pixabay

Međutim, činjenica je da prosečan građanin zapravo poslednjih godina ne zarađuje ništa značajno više, niti ima punu potrošačku korpu da to i dokaže. Prosečna neto plata je od 2012. godine do sada porasla za 19.119 dinara, ali je skočila i lična potrošnja domaćinstava na osnovu poskupljenja ne samo potrošačke korpe, već i troškova za komunalije i druge obaveze (prosečna lična mesečna potrošnja u 2019. godini bila je 67.099 dinara neto, poslednji podaci RZS).

Kada je reč o prosečnim iznosima, plata na nivou Braničevskog okruga je 59.267 dinara. Najveće plate su u Gradskoj opštini Kostolac 74.834 dinara neto, dok najniža primanja imaju zaposleni u Malom Crniću, 49.067 dinara.

Stanovnici Požarevca su u junu u proseku zaradili po 63.821 dinar, što naš grad svrstava u one koji imaju nizu prosečnu zaradu u odnosu na republički prosek.

Dokaz da prosečan građanin ne živi uz pomoć prosečne plate je drugi statistički podatak koji prati Republički zavod za statistiku. To je medijalna zarada – iznos do kog zarađuje polovina zaposlenih građana Srbije. Medijalna zarada je u junu iznosila 49.999 dinara neto,

Što se tiče ostalih opština u okrugu najveće zarade u junu ostvarili su zaposleni u opštini Žagubica, 53.557 dinara neto.